Izvršni direktor Instituta za europske politike i reforme iz Kišinjeva, Julijan Groza, u razgovoru za BHRT govorio je o političkoj situaciji u Moldaviji, ruskom utjecaju i europskom putu zemlje koja, kako kaže, "nikada nije bila bliže Europskoj uniji".
Groza je istaknuo kako su nedavni parlamentarni izbori u Moldaviji održani u "vrlo složenom i teškom okruženju", u kojem je zemlja već nekoliko godina izložena ruskom hibridnom ratovanju – od dezinformacija i kibernetičkih napada, do ilegalnog financiranja i kupovine glasova.
„Od početka ruske invazije na Ukrajinu Moldavija je postala meta ruskih asimetričnih napada. U posljednje tri godine imali smo tri velika izbornа procesa, a svaki je bio više od običnog demokratskog vježbanja — bila je to borba za samoodržanje zemlje“, rekao je Groza.
Govoreći o prošlogodišnjem referendumu, Groza je naveo da su ankete predviđale jasnu pobjedu proeuropskog opredjeljenja, ali da je rezultat bio izjednačen zbog masivnog ruskog uplitanja. „Više od 100.000 ljudi bilo je uključeno u nelegalne aktivnosti financiranja i kupovine glasova. No, unatoč svemu, obranili smo glas naroda i ustavni cilj – pristupanje Europskoj uniji“, kazao je Groza.
Nakon referenduma, Moldavija je, kaže, ojačala institucije i zakonodavni okvir kako bi se učinkovitije borila protiv hibridnih prijetnji i financijskih manipulacija.
„Parlamentarni izbori pokazali su da je Moldavija ponovno pobijedila ruski utjecaj. Institucije, neovisni novinari i građani zajedno su razotkrili mreže dezinformacija i ilegalnih fondova“, dodao je.
Groza ističe da je vladajuća, proeuropska Stranka akcije i solidarnosti (PAS), osigurala većinu u parlamentu, što zemlji donosi političku stabilnost i jasniji put prema Europskoj uniji.
„Više od polovice građana glasalo je za vladajuću stranku. To daje stabilnost i legitimitet nastavku europskog puta“, kazao je.
Parlament Moldavije danas je raznolikiji, ali, kako kaže, glavna poruka je jasna – Moldavci žele u Europsku uniju. Pregovori o pristupanju službeno su otvoreni prošlog tjedna, a cilj je da budu završeni do 2028. godine. Moldavija trenutno uživa široku političku i financijsku podršku Bruxellesa i europskih lidera.
„Moldavija jača otpornost i institucije koje stvaraju okruženje u kojem građani mogu slobodno odlučivati o svojoj budućnosti“, naglasio je Groza.
Groza je naglasio da Moldavija i Bosna i Hercegovina dijele slične izazove — od ruskog utjecaja i dezinformacija, do potrebe jačanja društvene kohezije.
„Oko četvrtine našeg stanovništva i dalje je pod ruskim informacijskim utjecajem. No raste broj građana koji vjeruju u europsku budućnost. Ključno je doprijeti do onih koji su još neodlučni i graditi zajedništvo“, rekao je.
Dodao je da Moldavija i Ukrajina dijele obrambeni cilj – zaštitu demokracije i Europe od destabilizacije.
„Ono što danas radi Ukrajina, brani i Moldaviju i Europu u cjelini“, naglasio je.
Kao najvećeg saveznika Moldavije na europskom putu, Groza je izdvojio Rumunjsku, s kojom dijele jezik, kulturu i povijest. Rumunjska, kaže, dosljedno podržava Moldaviju konkretnim projektima u energetici, infrastrukturi i tržišnom razvoju.
„Oko milijun Moldavaca ima i rumunjsko državljanstvo, što simbolizira našu povezanost i europski identitet“, dodao je Groza.
Groza je podsjetio da je Moldavija već dva desetljeća dio Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) i Regionalnog vijeća za suradnju (RCC), zajedno sa zemljama Zapadnog Balkana, te članica CEFTA-e.
„Danas smo svi u istom košu – Moldavija, Ukrajina i zemlje Balkana. Zajednički napredujemo prema europskoj obitelji. Naša iskustva i suradnja mogu pomoći jedni drugima da brže dođemo do cilja“, zaključio je Groza.
