Grlić Radman: Hrvati u BiH moraju biti ravnopravni, bez toga ne bi bilo Daytona

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman poručio je u subotu na Dubrovnik Forumu da politički lideri trebaju izmijeniti izborni zakon u BiH s ciljem osiguranja ravnopravnosti Hrvata, naglasivši da bez tog načela nikada ne bi došlo do hrvatskog potpisivanja Daytonskog sporazuma.

Grlić Radman je podsjetio kako je namjera Daytonskog sporazuma, kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini, bila osigurati ravnopravnost triju konstitutivnih naroda i onemogućiti dominaciju bilo kojeg naroda.

Hrvati u BiH žele biti ravnopravni

''Da su Hrvati tada znali da se načela Daytonskog sporazuma neće primjenjivati u praksi, nikada ne bi potpisali taj sporazum zato što sada nisu ravnopravni. Hrvati u BiH žele biti ravnopravni s drugim konstitutivnim narodima'', izjavio je Grlić Radman tijekom panela "Zapadni Balkan i euroatlantski put: Povjerenje, transparentnost, transformacija“, održanog u okviru Dubrovnik Foruma, piše Hina.

Ministar je pozvao na izmjene izbornog zakona kako bi se adresirao spomenuti problem.

Jedan od panelista, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković upozorio je na ruski utjecaj u BiH, rekavši da je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik "potpuno pod kontrolom Moskve“, ali i naglasio da opozicija u tom entitetu sve više pokazuje proeuropsku orijentaciju.

Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt istaknuo je kako ured visokog predstavnika u BiH ima funkciju svojevrsnog garanta stabilnosti.

"Građani moraju imati osjećaj da, ako stvari krenu loše, postoji netko tko će pomoći'', rekao je Schmidt.

Naglasio je da se odgovornost za BiH sve više prebacuje na Europu, ali da bi i Sjedinjene Države trebale ostati uključene u procese.

Hrvatski europarlamentarac Tonino Picula (SDP/S&D) istaknuo je kako Europska unija mora ostati glavni akter na zapadnom Balkanu, jer će u suprotnom nastati “praznina koju će ispuniti” druge sile.

Posebno se osvrnuo i na vanjskopolitičku orijentaciju Crne Gore, istaknuvši kako vlasti u Podgorici trebaju spriječiti “maligni strani utjecaj” protivan proeuropskim težnjama većine stanovništva.

Hrvatski europarlamentarac Davor Ivo Stier (HDZ/EPP) istaknuo da balansiranje Srbije između Bruxellesa, Moskve i Pekinga dovodi Beograd u nesuglasje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a te da Beograd već godinama ne napreduje na putu prema EU-u, za razliku od, primjerice, Albanije.

Ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije Timcho Mucunski fokusirao se na bugarske zahtjeve Sjevernoj Makedoniji na putu prema Europskoj uniji, ističući da oni imaju karakteristiku "negacije identiteta“ Makedonaca.

Negativan presedan

Upozorio je da se bilateralni sporovi ne smiju pretvarati u institucionalne prepreke unutar EU-a, jer to stvara negativan presedan za sve zemlje kandidatkinje.

Makedoniju već dugo bilateralni problemi koče na putu europskih integracija, najprije postavljani od Grčke zbog čega je zemlja promijenila svoje ime, a sada i od Bugarske.

Albanski ministar vanjskih poslova Igli Hasani poručio je da je Europska unija za Albaniju "kuća zajedničkih vrijednosti, a ne samo tržište“, apelirajući na ubrzanje procesa proširenja Europske unije.

U drugom dijelu panela došlo je do polemike između ministrice vanjskih poslova Kosova Donike Gërvalle-Schwarz i državne tajnice ministarstva vanjskih poslova Srbije Nevene Jovanović.

Nakon što je Jovanović minimizirala značaj oružanog napada u Banjskoj te govorila o Kosovu kao "teritoriju Kosova i Metohije“, Gërvalla-Schwarz poručila je kako napad u Banjskoj nije bio "incident“, već "jasan čin agresije“ koji je organizirala i financirala Srbija, istaknuvši da je paravojna formacija koja je sudjelovala u napadu imala suvremeno oružje, uključujući protutenkovsko i protuavionsko naoružanje.

Do sukoba između kosovske policije i naoružanih Srba skrivenih u manastiru Banjska došlo je u rujnu 2023.

Korištenje izraza "Kosovo i Metohija“ Gervalla-Schwarz je nazvala "Miloševićevskim jezikom“ i "odrazom hegemonističke srpske politike prema Kosovu“.

Za dom spremni i Slava Ukrajini

Moderator prvog dijela panela novinar FAZ-a Michael Martens postavio je Grliću Radmanu pitanje u vezi koncerta Marka Perkovića Thompsona u Zagrebu s fokusom na izvođenje pjesme "Bojna Čavoglave“ koja sadrži poklič "Za dom spremni“.

Grlić Radman je istaknuo da je potrebno razlikovati korištenje pokliča ovisno o kontekstu, odnosno "osuditi ga u kontekstu Drugog svjetskog rata i ratnih zločina koje je počinila takozvana NDH, ali je istovremeno potpuno različito koristiti taj poklič u kontekstu devedesetih i Domovinskog rata“.

Upravo u potonjem kontekstu nastala je spomenuta pjesma koju je napisao jedan hrvatski branitelj u rovu kada je dio Hrvatske bio okupiran, a u tijeku je bila agresija protiv Hrvatske, zaključio je Grlić Radman.

Hrvatski ministar vanjskih poslova istaknuo je i kako je koncert prošao bez incidenata te da su se posjetitelji kulturno ponašali, odbacivši teze o fašizmu na koncertu kao potpuno suprotstavljene realnosti.

Hrvatski europarlamentarac Davor Ivo Stier (EPP/HDZ), nadovezao se na spomenuto pitanje, usporedivši korištenje pokliča "Za dom spremni“ u kontekstu Domovinskog rata s pokličom "Slava Ukrajini“ koji se koristi u Ukrajini tijekom obrambenog rata protiv Rusije, a ima sličnu genezu.

Iako je poklič koristila tijekom Drugog svjetskog rata skupina "antikomunističkih, radikalno nacionalističkih fanatika“ uz kolaboraciju s nacistima, "nekoliko desetljeća kasnije kada su nasljednici Crvene armije izvršili invaziju na Ukrajinu, taj je poklič korišten kao vrsta otpora toj agresiji'', kazao je Stier.

"Ista stvar se dogodila u Hrvatskoj'', zaključio je Stier.