Grlić Radman: Daytonski sporazum najvažniji mirovni sporazum od Drugog svjetskog rata

Daytonsko-pariški sporazum najvažniji je mirovni sporazum od Drugog svjetskog rata, rekao je u četvrtak ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, upozorivši da bi njegove izmjene bile „katastrofalne za mir u cijeloj Europi“.

Hrvatski šef diplomacije sudjelovao je na međunarodnoj konferenciji Prespa Forum u Ohridu u Sjevernoj Makedoniji, na panelu naziva „Izgradnja povjerenja kroz dijalog“.

Primjere Erdutski sporazum iz 1995

Grlić Radman je pritom rekao kako je ohrabrujuće što su, „kao posljedica prijeke potrebe i traumatičnih iskustva u ovoj regiji razvijeni alati za rješavanje problema dijalogom i pregovorima“.

Kao primjere je naveo Erdutski sporazum iz 1995., kojim je započeta mirna reintegracija istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u Hrvatsku, te Daytonsko-pariški sporazum, priopćeno je iz ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP).

Taj je dogovor nazvao najvažnijim mirovnim sporazumom potpisanim nakon Drugog svjetskog rata, rekao je ministar, pa naglasio kako je njime zaustavljen rat u Bosni i Hercegovini, a njegov Aneks 4 jamči jednakost triju konstitutivnih naroda.

„Važnost Daytonsko-pariškog sporazuma za Bosnu i Hercegovinu i danas je nemjerljiva i bilo kakav pokušaj njegove promjene neprihvatljiv je za Hrvatsku“, ponovio je ministar, dodavši kako se u posljednje vrijeme događaju pokušaji političkih struktura unutar BiH da dovedu taj dogovor u pitanje.

„Posljedice toga bile bi katastrofalne za mir i sigurnost u cijeloj Europi“, rekao je Grlić Radman.

Nesuglasica između Skoplja i Sofije

Ministar je na konferenciji istaknuo kako je „konsenzus unutar EU-a da se jugoistočnu Europu mora uključiti u EU“, pa je izrazio zadovoljstvo što je Vijeće EU-a odluku o otvaranju pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom donijelo tijekom hrvatskog predsjedanja tom institucijom u prvoj polovini prošle godine.

Dotaknuo se i trenutnih nesuglasica između Skoplja i Sofije. Bugarska formalno blokira pregovore sa Sjevernom Makedonijom tvrdeći da makedonski jezik nije odvojen od bugarskog, nego njegov dijalekt. Sofija želi i da Skoplje prizna „bugarske korijene“ svoje nacije.

„Još uvijek sam optimist i nadam se da će se ti problemi uskoro riješiti te da će za vrijeme slovenskog predsjedanja Vijećem EU-a započeti pristupni pregovori s Albanijom i Sjevernom Makedonijom“, kazao je.

„Ohrabreni smo činjenicom da se razgovori odvijaju na najvišim političkim razinama. To je put naprijed – bilateralni dijalog. Europski način rješavanja problema u kojemu se kompromis ne vidi kao znak slabosti“, zaključio je ministar, a priopćio MVEP, prenosi Hina.