Gratzu žao što nema UZP-a
Dennis Gratz, političar i pravnik, smatra da je tragično što Sud u Hagu nije Beogradu utvrdio UZP, kao što je to učinio Zagrebu.
''Namjera da se uništi grupa seže preko granica fizičkog i biološkog istrebljenja. Ona se jedino može dokazati uzimanjem u obzir sveukupnog tretmana napadnutog stanovništva. Iz tog razloga je postupak protiv političkog vođe zločinačkog projekta morao biti vođen s ciljem utvrđivanja kaznenopravne kvalifikacije cjelokupnog ratnog pohoda koji je rezultirao s preko 100 tisuća mrtvih, a kojeg je tužiteljstvo, vjerojatno i zbog vremenskog pritiska i ograničenih materijalno-tehničkih kapaciteta, ali i političkih kalkulacija dekompozirao, fragmentirajući Karadžićevu odgovornost u pojedinačne segmente i točke optužnice ("sedam općina u BiH", "četiri udruženo-zločinačka poduhvata"). Time je – nakon smrti Slobodana Miloševića - propuštena i posljednja prilika utvrđivanja nespornog kauzaliteta u organizaciji, logističkoj i političkoj koordinaciji i konačnoj realizaciji "etničkog čišćenja" u BiH'', rekao je Gratz između ostalog u intervjuu za Klix.ba.
Smatra da je druga ogromna greška koju je haški tribunal jučerašnjom presudom napravio ignoriranje odgovornosti i uloge srbijanskog vojno-političkog vrha u ratu u Bosni i Hercegovini.
''Srpska Republika vjerojatno ne bi ni nastala kao "državotvorni" projekt, a kamoli opstala, da nije bilo svakog oblika podrške Beograda. Na ovaj zaključak ukazuje i presuda u postupku pred Međunarodnim sudom pravde kojeg je BiH bila vodila protiv tadašnje Srbije i Crne Gore. U postupku protiv političkog i vojnog vrha Herceg Bosne, Haški sud je na osnovu predočenih dokaza doveo u nespornu uzročno-posljedičnu vezu tadašnju politiku Zagreba s kriminalnim projektom koju je hrvatska šestorka – kao udruženi zločinački poduhat – vodila u Hercegovini i centralnoj Bosni. Istu tu uzročnu-posljedičnu vezu je itekako cjenio kod odlučivanja o kazenoj odgovornosti jednog Stojića, Praljka ili Petkovića. Zašto isti pristup, elan i ambiciju Tribunal nije pokazao u postupku protiv Karadžića, imajući u vidu ogromnu količinu dokumentiranih zločina iz desetina predmeta protiv nižerangiranih nositelja vojnih i političkih funkcija Srpske Republike, ostaje tragična zagonetka", izjavio je Dennis Gratz.
Presuda je konačna. Genocid u Srebrenici je povijesni fakt, kaže Gratz. Radovan Karadžić je ratni zločinac. Umrijet će iza rešetaka. Sama činjenica da je Sud osnovano utvrdio najmanje četiri udružena zločinačka poduhvata, te da je kriminalno djelovanje protiv civilnog stanovništva obuhvaćao cjelokupan prostor na kojem su se vodile gotovo sve ratne operacije u Bosni i Hercegovini, govori o težini i dalekosežnosti Karadžićeve osude, smatra Gratz.
"On je istovremeno i politički lider i ideotvorac "etnički čiste" tvorevine koja je svoj legalitet dobila potpisivanjem Daytonskog sporazuma. U tom smislu je pitanje promjene naziva entiteta Republika Srpska prioritetni zadatak političkih snaga koje posljedice rata i zločina počinjenih u njemu ne žele staviti ad acta. Ne dovodeći u pitanje dvoentitetsko uređenje Bosne i Hercegovine, neupitnom se čini obveza promjene makar imena. Pored ovog, političkog, zadatka mi se čini jednako važnim zadatak kojeg ishodi sudskih postupaka u Haagu stavljaju pred znanost. Sramotno je i neodgovorno kako se država Bosna i Hercegovina ni nakon puna dva desetljeća nije kadrovski i institucijalno uspjela otvoriti za intenzivnu znanstvenu obradu svoje prošlosti, oslobođenu politizacije i metodološkog javašluka", naveo je Gratz u intervjuu za Klix.ba.
