Dopredsjednica HDZ-a BiH Darijana Filipović gostovala je u Dnevniku RTV Herceg-Bosne, gdje je s urednikom Damirom Bliznacem komentirala govor mržnje ministra Zukana Heleza, aktualne rasprave o unutarnjem uređenju Bosne i Hercegovine te signale zaokreta američke politike prema zemlji.
U razgovoru je osudila, kako je navela, "političko barbarstvo" u Helezovim istupima, istaknula potrebu dijaloga konstitutivnih naroda kao jedinog održivog puta prema funkcionalnoj državi te izrazila optimizam da će Vijeće ministara ipak usvojiti ključne zakone za otvaranje pregovora s Europskom unijom.
Podsjetimo, Helez je zastupnicu u Europskom parlamentu Željanu Zovko i suradnika američke zaklade Heritage Maxa Primorca nazvao "ustaškom kopiladi", dok je za Zovko dodao i da je "poluretardirana".
Dopredsjednica HDZ-a BiH istaknula je kako ju je takav javni nastup "u svakom slučaju bilo neugodno čuti", osobito zato što dolazi od visokog državnog dužnosnika.
Kazala je kako Helezovo obraćanje smatra primjerom "političkog barbarstva i političke nekulture", naglasivši kako je riječ i o elementima mizoginije budući da je "na vrlo primitivan i uvredljiv način" napao eurozastupnicu Željanu Zovko te dužnosnika američke administracije Maxa Primorca. Takvi istupi, istaknula je, zaslužuju "svaku osudu javnosti, ali i institucionalnu reakciju".
Osvrćući se na izostanak osuda iz političkog Sarajeva, voditelj je primijetio kako su Helezove poruke čak prenesene na službenim stranicama SDP-a, te ocijenio da bi takvo ponašanje moglo biti posljedica straha od zaokreta američke politike prema Bosni i Hercegovini.
Podsjetio je da se i u američkom Kongresu sve češće govori o položaju Hrvata u BiH i drugačijim modelima uređenja države, koji ne bi bili protiv BiH, nego bi trebali povećati njezinu funkcionalnost.
Filipović je istaknula da ne može sa sigurnošću reći je li riječ o strahu, ali je uvjerena da takve reakcije proizlaze iz otpora prema "drugačijim mišljenjima i promišljanjima" o stanju u državi.
Naglasila je kako se povodom 30. obljetnice Daytonskog sporazuma čulo mnogo različitih pogleda na to kako BiH funkcionira i kako bi trebala biti uređena. U tom kontekstu, podsjetila je da stavovi Željane Zovko i Maxa Primorca "nisu jedina mišljenja" o nužnim promjenama ustavnog i institucionalnog okvira.
Osvrnula se i na širi društveni učinak Helezovih istupa, upozoravajući da takav način obraćanja "normalizira neprihvatljive obrasce u javnom političkom diskursu" te stvara klimu u kojoj se politička nekultura prelijeva i na druge društvene segmente.
"Svakom pristojnom građaninu Bosne i Hercegovine trebalo bi biti neugodno kada čuje ovakve poruke", poručila je, dodajući da ne zna što se želi postići izostankom osuda u bošnjačkim političkim krugovima.
Voditelj je upozorio kako se u javnosti, odnosno primarno u sarajevskoj javnosti, nerijetko stvara dojam da je svaka rasprava o preustroju Bosne i Hercegovine tabu tema, te da se odmah poseže za optužbama da je riječ o udaru na državu.
Naglasio je da bi takve rasprave zapravo trebale biti dio nastojanja da BiH postane funkcionalna i uređena po mjeri sva tri naroda, jer "ovakva kakva sada jest, u principu je ne žele ni Bošnjaci, ni Hrvati, ni Srbi".
Filipović je odgovorila kako i sama tako doživljava reakcije na prijedloge različitih modela uređenja države. Istaknula je da svako promišljanje o funkcioniranju BiH mora polaziti od temeljnih činjenica – prije svega od pitanja zašto sustav danas ne funkcionira.
U tom kontekstu navela je da se u javnosti često spominju rješenja poput federalizma i konsocijacijske demokracije, "koja u biti već imaju elemente u sadašnjem Ustavu BiH, ali se ne primjenjuju, odnosno gaze".
Dodala je kako takve prijedloge treba doživjeti kao dobronamjerne i usmjerene na traženje rješenja koja će BiH učiniti funkcionalnijom i dosljednom ustavnim načelima, "pogotovo konstitutivnosti koja je danas jasno zapisana u Ustavu".
