Evo što piše u non-paperu - Srbija: Sprema se brutalni napad u BiH

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, Nenad Stevandić, izjavio je da je francusko-njemački non-paper došao ''nakon što je Republika Srpska dokazala međunarodnoj javnosti da je njemački državljanin Christian Schmidt kršio Daytonski mirovni sporazum, da nije legalno imenovan i da je proizveo najveću postdaytonsku krizu u BiH''.

Stevandić je naveo da Francuska i Njemačka, kako bi opravdale Schmidtove poteze, sada prelaze na potpuno zauzimanje strane u BiH.

Podgrijavanje i sukobi

"Zauzimanje strana u BiH znači da su nju podijelili ti koji pišu non-paper, a ne oni iznutra. Ona može opstati samo na unutarnjem dijalogu, a ne na stranoj intervenciji", rekao je Stevandić za Večernje novosti.

Stevandić smatra da će taj dokument dodatno podgrijati situaciju u BiH.

"Vjerujem i da će mnogi građani svih nacionalnosti shvatiti da su spolja dolazili samo inicijatori sukoba", rekao je Stevandić.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić upoznao je jučer članove Savjeta za nacionalnu bezbjednost o non-paperu koji su napravile Francuska i Njemačka o BiH, a tiče se i Republike Srpske.

"O tom dokumentu upoznati su članovi proširenog Saveta za nacionalnu bezbednost, definirane su smjernice, dati su zadaci u kojem obujmu će se Srbija odnositi prema navedenom pitanju", rekao je jučer načelnik Generalštaba Vojske Srbije Milan Mojsilović.

Brutalni napad

Novosti pak pišu da tim dokumentom zapadne sile i Bruxelles spremaju ''brutalni napad na čelne ljude Republike Srpske – predsjednika Milorada Dodika, premijera Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine Nenada Stevandića, s ciljem da ih 'obore' s vlasti, a sve pod izgovorom da njih trojica rade na rasparčavanju BiH, odnosno sprječavaju put BiH ka NATO-u i EU''.

Srpski izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević rekao je da postojanje non-papera Francuske i Njemačke veoma licemjeran i sraman pristup prema krizi u BiH koja je izazvana upravo s tih adresa.

''Krizu u BiH nije izazvao nitko iz BiH, već je Njemačka nelegalno poslala nekog svog predstavnika s kojim nije znala što raditi. Radi se o Christianu Schmidtu koji je ovdje došao bez mandata Vijeća sigurnosti UN, odnosno bez one vrste legitimiteta koju je Daytonski sporazum odredio kao obavezujuću. On je bez ikakvog legitimiteta dozvolio sebi da dođe ovdje i radi stvari koje Ustav BiH jasno zabranjuje'', istaknuo je Kovačević.

Sadržaj non-papera

Podsjetimo, Francuska i Njemačka odaslale su non paper prema članicama Europske unije u kojem su sadržane informacije o situaciji u BiH i potrebi da se uvedu ili u onim zemljama koje su to već učinile da se pooštre sankcije Miloradu Dodiku, predsjedniku RS i bjeguncu od bh. pravosuđa, objavio je portal Raport pozivajući se na izvore u Bruxellesu.

Raport je objavio i sadržaj dokumenta.

''Ovaj dokument je ažurirani dokument podnesen 3. studenog 2023. i napisan je u svjetlu zaključaka Političkog i sigurnosnog komiteta (PSC) dogovorenih 26. ožujka 2025. koji su utrli put daljnjem aktivnom angažmanu država članica EU u vezi s tekućom ustavnom krizom u Bosni i Hercegovini. Njegov je cilj olakšati raspravu o odgovoru EU na napade Republike Srpske na ustavni poredak BiH.

Trenutna ustavna kriza u BiH najteži je izazov suverenitetu, jedinstvu, kao i funkcionalnom i teritorijalnom integritetu BiH u posljednjih 30 godina od potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir. Tijekom proteklih tjedana, radnje i pravni procesi unutar RS nakon prvostupanjske presude protiv predsjednika RS Milorada Dodika 26. veljače 2025. otvoreni su napadi na ustavni poredak BiH.

Naime:

Odluka o mjerama i zadacima koji proizlaze iz neustavnih odluka i radnji neustavnih institucija BiH od 26. veljače 2025.

Zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću RS od 27. veljače 2025.

Zakon o neprimjeni zakona i zabrani djelovanja izvanustavnih institucija BiH u RS (Sud BiH, Tužiteljstvo BiH, SIPA) od 27. veljače 2025.

Izmjene i dopune Krivičnog zakona RS od 27. veljače 2025.

Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija od 27. veljače 2025.

Nacrt Ustava RS od 13. ožujka 2025.

Zakon o zaštiti ustavnog poretka RS od 13. ožujka 2025.

Europska unija i njezine države članice izrazile su, kako u različitim formatima tako i jednostrano, svoju nedvosmislenu osudu ovih djela, nazivajući ih prijetnjom funkcionalnosti institucija zemlje i temeljnim slobodama njezinih građana. Ovi akti su u suprotnosti s obvezama koje je BiH preuzela na svom putu prema EU, godinu dana nakon odluke Europskog vijeća o otvaranju pregovora o pristupanju Bosne i Hercegovine Europskoj uniji.

Europska unija se u zaključcima Vijeća od 17. prosinca 2024. osvrnula na moguće odgovore EU na radnje i aktere koji potkopavaju i ugrožavaju ustavni poredak, suverenitet, teritorijalni integritet i međunarodni subjektivitet BiH. EU je naglasila potrebu za procjenom svih opcija i ozbiljnih posljedica dostupnih u alatima EU.

Europska unija je nadalje potvrdila da je i dalje predana Općem okvirnom sporazumu za mir iz Daytona i Pariza i ustavnom poretku BiH. Štoviše, Europska unija ozbiljno shvaća svoju odgovornost za stabilnost i mir u BiH i regiji Zapadnog Balkana.

Lokalna odgovornost u mirnom rješavanju krize ostaje ključna. Lokalne vlasti i njihove akcije moraju upravljati situacijom. Vanjski utjecaj mora biti ograničen.

Cilj Europske unije i dalje je pomoći u očuvanju i izgradnji mirne, stabilne, suverene i neovisne funkcionalne europske države Bosne i Hercegovine, koja se pridržava svojih obveza prema načelima i vrijednostima na kojima se temelji Europska unija, demokratska društva i vladavina prava, te prema budućnosti Bosne i Hercegovine unutar Europske unije.

Neposredni cilj je ukidanje neustavnih zakona i povlačenje novog nacrta ustava. Moraju se istražiti sve mogućnosti za ostvarenje ovog cilja.

Trajno rješenje krize zahtijevat će, posebno, potpuni i nepovratni povratak Republike Srpske ustavnom poretku Bosne i Hercegovine, ponovnu predanost bosanskih Srba pravilnom funkcioniranju državnih institucija i njihovu ponovnu predanost poduzimanju svih relevantnih koraka utvrđenih u preporuci Komisije od 12. listopada 2022. za napredak u procesu pristupanja EU.

Sljedeće akcije trebale bi biti dio alata Europske unije:

1) Financijska podrška

Svaki projekt koji direktno ili djelomično koristi RS u okviru Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) trebao bi ostati obustavljen. Države članice trebale bi s Komisijom istražiti mogućnosti prekida dvaju obustavljenih projekata. Komisija bi se trebala suzdržati od predlaganja novih projekata korisnih za RS. Razvijeni su kriteriji za odmrzavanje ovih mjera nakon što vodstvo RS poduzme konstruktivne akcije. Države članice morat će se prethodno konzultirati.

EU bi se trebao obratiti drugim relevantnim međunarodnim financijskim institucijama poput Svjetske banke kako bi osigurao da usvoje sličan pristup.

Bilateralna financijska pomoć projektima koji izravno ili djelomično koriste RS trebala bi se obustaviti.

2) Sankcije

Europska unija trebala bi razmotriti ciljanu upotrebu okvira za restriktivne mjere (Odluka Vijeća 2011/173/ZVSP) s obzirom na situaciju u Bosni i Hercegovini, usvajajući restriktivne mjere protiv pojedinaca.

Očekujemo prijedloge visokog predstavnika/potpredsjednice u narednim tjednima u tom pogledu.

U nedostatku konsenzusa na europskoj razini, nacionalne mjere, uključujući ciljane pojedinačne mjere, poput nacionalnih zabrana putovanja, trebale bi se ispitati i koordinirati među državama članicama. Usvajanje mjera od strane pojedinačnih država članica EU trebalo bi biti popraćeno lokalnim rješenjima koja bi trebala biti prioritetna. Nacionalne mjere su privremene i reverzibilne restriktivne mjere kojima je cilj izazvati promjenu u ponašanju ciljanih subjekata i pojedinaca.

3) Proširenje

EU i njezine države članice trebaju naglasiti da su postupci RS u suprotnosti s evropskim putem Bosne i Hercegovine i interesima stanovništva BiH, uključujući stanovništvo Republike Srpske. Napredak u procesu pristupanja ovisit će o provedbi potrebnih koraka navedenih u preporuci Komisije od 12. listopada 2022. Istovremeno, EU i njezine države članice trebale bi usmjeriti svoju javnu komunikaciju na koristi europskih integracija.

4) Kontakti s dužnosnicima RS

Informacije EU i njezinih država članica upućene dužnosnicima vlade RS ili SNSD-a trebale bi se usredotočiti na naglašavanje rizika daljnjeg provođenja neustavnog kursa predsjednika RS Dodika. Ove komunikacije trebale bi uključivati ​​poruke o otvorenosti i spremnosti EU da smiri napetosti čim promjena politika postane vidljiva, te angažman s opozicijom RS i civilnog društva. Kontakti na visokom nivou s osuđenim ili optuženim čelnicima RS (M. Dodik, R. Stevandić i N. Višković) trebali bi se obustaviti.