Europski parlament podržao ulazak Hrvatske u schengensku zonu

Europski parlament je u tematskoj raspravi na plenarnoj sjednici u Strasbourgu podržao ulazak Hrvatsku schengensku zonu, što bi se, po očekivanjima hrvatskih europarlamentaraca, moglo dogoditi 2019. godine.

Gianni Pittella, predsjednik zastupnika S&D-a, na čiji je prijedlog Europski parlament raspravljao je o proširenju šengenske zone na Bugarsku, Rumunjsku i Hrvatsku, naglasio je da u EU-u ne može biti država drugog razreda i da nije pošteno isključiti te tri države iz zone bez granica.

"Hrvatski građani zaslužuju ispunjenje obećanja da imaju pravo pristupiti Schengenu kada ispune uvjete", rekao je.

Španjolski zastupnik Esteban Gonzalez Pons, potpredsjednik Kluba zastupnika Europske pučke stranke (EPP), također je u raspravi ustvrdio da "ne bi smjelo biti zemalja prvog i drugog reda kada se govori o Schengenu".

Europki povjerenik Dimitris Avramopulos zahvalio se Pittelli i S&D-u na inicijativi da se govori o proširenju schengenskog područja na Hrvatsku i rekao da će ona, zajedno s Bugarskom i Rumunjskom, imati važnu ulogu u zaštiti EU granica.

Zastupnik Tonino Picula (SDP/S&D), koji je u ime S&D-a bio imenovan za izvjestitelja u sjeni u dva mišljenja Odbora za vanjske poslove u ovom pitanju, zadovoljan je što je lobiranjem postigao da ova tema dobije prioritet na zadnjoj plenarnoj sjednici u 2017. godini i ocjenjuje da Hrvatska nikada nije imala jasniju političku potporu Europskog parlamenta ulasku u schengenski prostor.

"Ovo je prvi put da se u ovoj instituciji, Europskom parlamentu, kao prioritna tema zasjedanja pojavilo nešto što je naš nacioanlni strateški interes. Događaji 2015. su pokazali koliko je važno biti s prave strane schngenske granice", istaknuo je Tonino Picula čija grupa i inicirala raspravu.

"Bilo je važno osigurati da se u toj raspravi u EP-u iskaže jedna vrsta političkog jedinstva najrelevantnijih političkih grupacija oko tog hrvatskog cilja, a to se danas dogodilo", rekao je Picula nakon rasprave.  

Picula je u razgovoru s hrvatskim novinarima napomenuo da je ta tema stavljena na dnevni red na prijedlog socijalista i demokrata, ali da je i Europska pučka stranka (EPP) preko svog predstavnika vrlo jasno kazala da Bugarska i Rumunjska zaslužuje ulazak u schngenski prostor, a uz to je u raspravi Hrvatska gotovo unaprijed dobila podršku za članstvo.

"To implicira možda da neće političkih blokada hrvatskog ulaska u schngenski prostor", istaknuo je Picula. 

Ulazak u schngensku zonu politička je odluka za koju je potrebna jednoglasna odluka Europskog vijeća. Vijeće je poručilo da je proces evaluacije Hrvatske još uvijek u tijeku i da se riješavaju određeni nedostaci, no da je preostalo vrlo malo pitanja o kojima očekuju prijedlog Europske komisije u bliskoj budućnosti.  

Picula je u raspravi naglasio da je Hrvatska od pristupanja schngenskom informativnom sustavu u samo četiri mjeseca obavila 75 milijuna kontrola i identificirala više od 4000 prekršitelja.

"Praksa dokazuje da već obavljene pripreme donose rezultate. Prema zadnjoj evaluaciji koja je provedena krajem studenoga, Hrvatska je ispunila 68 od 98 preporuka", naglasio je Picula.