Europski parlament: Bosna i Hercegovina zaostaje za Crnom Gorom i Albanijom

Europski parlament raspravljao je o budućnosti Zapadnog Balkana u Europskoj uniji, uključujući i Izvješće Europske komisije za 2025. godinu o Bosni i Hercegovini. Rasprava je pokazala kako Bosna i Hercegovina zaostaje za pojedinim zemljama regije, posebno u usporedbi s Albanijom i Crnom Gorom, koje bilježe značajan napredak na europskom putu.

Crna Gora prednjači

Od nekada tehničkog procesa, proširenje Europske unije postalo je geopolitičko pitanje. Europski parlament raspravljao je o budućnosti zemalja regije u trenutku kada Bruxelles nastoji ojačati svoj utjecaj u regiji i ubrzati integracije zemalja kandidatkinja.

Crna Gora i dalje se izdvaja kao država koja je najdalje odmakla u pregovorima s Europskom unijom te kao kandidatkinja najbliža članstvu.

"Izvješće jasno pokazuje kako je Crna Gora vodeća kandidatkinja u procesu proširenja Europske unije, što je važno postignuće i potvrđuje da članstvo u Europskoj uniji nije udaljena želja, nego realan i dostižan cilj", kazao je Marjan Šarec, zastupnik Renew Europea u Europskom parlamentu.

Albanija primjer napretka

Albanija je predstavljena kao jedna od uspješnijih priča procesa proširenja. Posebno je istaknuta potreba dodatnog jačanja zaštite okoliša, prirodnih resursa i životinja te održivog razvoja turizma.

Pohvaljen je reformski napredak zemlje, koja je u posljednjih 13 mjeseci otvorila sve pregovaračke klastere.

"U Albaniji se zajednički radi na ovom cilju – vlada, civilno društvo, socijalni partneri i brojni angažirani građani. Zato sam uvjeren da Albanija ima šansu biti sljedeća uspješnica europskog proširenja", izjavio je Andreas Schieder, zastupnik Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu.

Izazovi za Sjevernu Makedoniju i Kosovo

Izvješće za Sjevernu Makedoniju nagovještava da je napredak te zemlje opterećen političkim pitanjima koja godinama usporavaju njezin europski put, dok je europska perspektiva Kosova i dalje usko vezana uz dijalog s Beogradom i jačanje institucija.

“U državi mora postojati suradnja između vlasti i oporbe kako bi se provele reforme. Mora postojati i partnerstvo s civilnim društvom jer nitko sam ne može provesti reforme”, naglasio je Thomas Waitz, zastupnik Zelenih i Europskog slobodnog saveza u Europskom parlamentu.

“Dijalog između Prištine i Beograda stalno je u zastoju i zato nam treba proces koji će omogućiti njegov nastavak. Osim političke volje, potrebna je i funkcionalna vlada”, rekao je Riho Terras, zastupnik Europske pučke stranke u Europskom parlamentu.

Kritike na račun Bosne i Hercegovine

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, tijekom rasprave istaknuti su brojni problemi – od turbulentne prošlosti i složene političke strukture do sporih reformi, ovisnosti o zastarjelim sustavima, ranjivosti pred vanjskim pritiscima te nemogućnosti domaćih političkih aktera da postignu dogovor o ključnim pitanjima.

Kao problemi su istaknute i secesionističke tendencije te slab pravosudni sustav.

"Dijelimo volju da taj narod i građane vodimo na putu prema Europskoj uniji, ali za njih ne možemo napisati domaću zadaću. Govorim o sporom pristupu reformama i možda nedostatku volje pojedinih dužnosnika da urade ono što trebaju. To ne možemo učiniti umjesto njih. Možemo pomoći, dati smjernice i pokazati put, ali oni su ti koji to moraju riješiti", poručio je Ondřej Kolář, zastupnik Europske pučke stranke u Europskom parlamentu.

Rasprava o budućnosti Zapadnog Balkana bit će nastavljena sutra, kada će zastupnici Europskog parlamenta glasati o izvješćima i preporukama za zemlje regije.

Ishod glasanja pokazat će kakve poruke Strasbourg šalje kandidatima za članstvo u Europskoj uniji, prenosi FTV

.