EU dovodi posebnog izaslanika za regiju
Europski dužnosnici blizu su odluke o tome hoće li EU imenovati posebnog izaslanika za našu regiju. Kako pišu Nezavisne, o ovom prijedlogu raspravlja se već nekoliko mjeseci, nakon što su ih SAD obavijestile da planiraju imenovati vlastitog izaslanika za regiju, što se i dogodilo imenovanjem Mathewa Palmera, zamjenika pomoćnika američkog državnog tajnika, kao posebnog izaslanika državnog tajnika Mikea Pompea.
Naglašeno je da bi, ukoliko bude donesena odluka o posebnom izaslaniku, njegov šef bio Josef Borel, nominirani visoki predstavnik za vanjsku politiku i sigurnost EU, te da bi odluka mogla biti obznanjena nakon njegove formalne potvrde u Europskom parlamentu.
Da ili ne
Također, kako je rečeno, još nije donesena odluka bi li on bio izaslanik za cijeli Balkan ili bi se njegov mandat odnosio samo na predstojeći dijalog Beograda i Prištine.
"Dio zemalja želi da EU ima čovjeka na terenu koji će zajedno s Palmerom pokušati postići dogovor, a dio zemalja smatra da ne treba žuriti s iznuđivanjem rješenja i da je sadašnji odnos EU sasvim dovoljan da se nastavi dijalog o rješenju kosovskog problema", objasnio je izvor Nezavisnih
Srećko Latal, sarajevski analitičar i bivši član Međunarodne krizne grupe za BiH, koja se proteklih godina mnogo bavila problemima u BiH i odnosom EU i SAD prema toj zemlji, kaže da mu nije poznata ideja imenovanja posebnog izaslanika, ali da ne isključuje da pojedine zemlje EU pokušavaju nametnuti takav koncept.
Prema njegovom mišljenju, Europska komisija je do sada uvijek imala praksu da komunikaciju sa Balkanom održava putem definiranih institucija poput visokog predstavnika za vanjske poslove i Komesarijata za proširenje.
Nedostatak vizije
"Prema mojim informacijama, osnovni razlog zbog kojeg su SAD imenovale Palmera kao posebnog izaslanika je da bi tim putem imale način definiranja boljih i jasnijih odnosa s EU. Zato mi se ne čini kredibilnom ideja da EU imenuje posebnog izaslanika, jer njihov problem nije nedostatak komunikacije, nego nedostatak vizije šta da rade sa Balkanom", kaže Latal.
Ističe da je proteklih godina bilo sličnih ideja od strane raznih zemalja unutar EU, ali da te ideje nisu dobile zeleno svjetlo, jer nije bilo suglasnosti unutar EU, a, kako kaže, Balkan ranijih godina nije bio prioritet.
"Njemačka je defakto uvijek do sada imala tu ulogu da, barem u određenoj mjeri, zadrži ulogu savjesti EU kod onih pitanja kod kojih EU nije imala snagu da se interno dogovori", naglašava Latal.
Podsjećanja radi, proteklih godinu dana zbog djelovanja Kine i Rusije, zapadni Balkan je postao važniji za europske dužnosnike, a Jean Claude Junker, predsjednik Europske komisije, rekao je, ako se EU jače ne angažira u regiji, da bi se regijom mogli baviti "neki drugi". Još konkretniji od njega bio je Johanes Hann, europski komesar za proširenje, istaknuvši da je Europa potcijenila djelovanje Kine, a precijenila djelovanje Rusije u regiji.
