Džaferović: Trojka radi štetu, bolje da ne rade ništa

Šef Kluba Bošnjaka u Domu naroda BiH Šefik Džaferović bio je gost na Federalnoj televiziji gdje je u intervjuu za Dnevnik D komentirao aktualnu političku situaciju u BiH, kao i događanja na prošloj sjednici Doma naroda BiH.

Inače, Klub Bošnjaka uskratio je kvorum na prošloj sjednici Doma naroda Bosne i Hercegovine. Delegati ovog Kluba nisu željeli raspravljati o izbornom zakonu dok na dnevni red ne dođu smjene SNSD-ovih kadrova.

Neslužbeno, naredna sjednica Doma naroda Bosne i Hercegovine trebala bi biti održana 24. travnja. Na pitanje da pojasni kakva je sada procedura, te može li redovna sjednica biti sazvana bez završetka prethodne sjednice, Džaferović odgovara da može biti sazvana redovna sjednica, ali na redovnoj sjednici ne mogu biti uvrštavane točke dnevnog reda koje su bile na hitnim sjednicama, te točke se trebaju završiti onako kako je poredano na hitnim sjednicama.

''Dakle, prvo smjena predsjedatelja Doma pa onda smjena ministara iz SNSD-a, pa onda ove ostale točke koje su bile na prošloj sjednici - Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju institucija, izborni zakon i tako dalje, bez ikakvog preskakanja'', kaže Džaferović.

Bez uskraćivanja kvoruma

Dodao je da iz Kluba Bošnjaka, oni nikada nisu uskraćivali kvorum.

''I kada smo bili u poziciji da napuštamo sjednice, mi smo zapravo branili Poslovnik i Ustav Bosne i Hercegovine - nikada nismo blokirali, niti nam je to bila namjera niti to želimo. Ukoliko redovna sjednica bude obuhvaćala redovne točke dnevnog reda, a na njoj ne budu bile točke koje su bile predmet hitnih sjednica, onda nije problem nikakav. Bit će problem, a mislim da se to već najavljuje, da se u tu redovnu sjednicu uvrste i neke točke dnevnog reda koje su bile predmet rasprave na hitnim sjednicama. Ukoliko to bude, može i to, ali onda po redu. Točke s 11. sjednice, prvo smjena predsjedatelja Nikole Špirića, drugo, smjena ministara iz SNSD-a, treće, ove dvije točke koje su bile predložene za 12. sjednicu, pa onda sve dalje. Ukoliko bude bilo pokušaja da se izbjegne stavljanje u dnevni red ovih smjena, naravno, onda ćemo imati ponovo problem'', ističe Džaferović.

Novinarka je upitala koliko je uopće realno da to bude rangirano onako kako oni zahtijevaju. Novinarka je kazala da se oni iz Kluba Bošnjaka stalno pozivaju da te sjednice više uopće nisu u skladu s Poslovnikom. Pitala je tko je nadležan u tom slučaju. Može li se Klub Bošnjaka ili zamjenik predsjedatelja obratiti Ustavnom sudu u vezi s tim?

''Teško da mi možemo na Ustavni sud ići s tim. Na Ustavni sud ide se onda kada su finalni akti Parlamenta u pitanju. Dakle, akti koji prođu, zakoni koji prođu oba doma, tada se osporava ustavnost tih akata. Ima ta mogućnost po Ustavu BiH. Problem je da u okviru Kolegija ne postoji suglasnost oko tumačenja Poslovnika. Kolegij sada tumači da nije moguće na hitnim sjednicama uvrštavati dodatne točke na dnevni red.

Ranije smo godinama svjedočili praksi da je to moguće i da se to radilo. Ako ne postoji suglasnost unutar Kolegija, onda Kolegij treba to pitanje da postavi Domu. I Dom je taj onda koji većinom glasova, onako kako se glasa, utvrđuje što je u skladu s Poslovnikom, a što nije. Dragan Čović i Špirić uporno izbjegavaju da se to uradi, zato što su svjesni da u Domu postoji većina koja neće prihvatiti njihovo mišljenje i zbog toga to rade što rade'', kaže Džaferović.

Izborni zakon

Utisak u dijelu javnosti i medija jest da je Čović stavljanjem prijedloga izbornog zakona na dnevni red napravio prostor da se odgovornost za blokade prebaci sa SNSD-a i HDZ-a na Klub Bošnjaka. Jeste li i vi u tom pravcu razmišljali kada ste na toj prošloj sjednici rekli da je sva igra u tome da nas dovedete da uskratimo kvorum?

''Naravno, ja sam to prepoznao i rekao sam to javno na sjednici. Uvijek treba krenuti od početka. Prvo je uskraćivanje kvoruma bilo od strane HDZ-a. Nisu se pojavila tri izaslanika HDZ-a nakon pauze, a sljedeća točka dnevnog reda bila je smjena Špirića. A onda kasnije još dva uskraćivanja kvoruma su bila od SNSD-a na točki dnevnog reda smjena predsjedatelja Doma i smjena ministara iz SNSD-a.

I naravno, mislim, oni su svjesni da je to protuustavno ponašanje i nastoje na neki način naći neku varijantu kako bi nas, Klub Bošnjaka, doveli u poziciju da nas optuže da mi nešto opstruiramo.

Mi ne opstruiramo ništa, mi branimo Poslovnik. Ako postupite po Poslovniku, nikakav problem nije. Ako ne postupite, nećemo dozvoliti više da od nas pravite imbecile. Mi smo časni ljudi. Nismo imbecili, nismo idioti, mi vidimo što se dešava, ponosni, dostojanstveni ljudi i nećemo dozvoliti da nam udarate više na dostojanstvo.

I naše napuštanje sjednice je zapravo produkt toga. Mi ne želimo blokirati Dom, mi želimo samo da dovedemo predsjedatelja Špirića i zamjenika Čovića da poštuju Poslovnik, da poštuju procedure. Elementarna pretpostavka ili postavka demokracije je poštivanje procedura'', kaže Džaferović.

Kako je raspoloženje u Domu naroda kada je riječ o ovom prijedlogu izbornog zakona? Oporba iz RS, čini mi se, nema ništa protiv, njih se to nešto pretjerano ni ne tiče.

''Da, i u tome je sva igra. U tome je sva igra da se preskoči, i to je drugi motiv Čovića jer zbog toga je taj zakon i podnesen u Dom naroda, a ne u Zastupnički dom, da se pokuša izglasati jedan protuustavan, protivan europskim konvencijama, protivan presudama Europskog suda za ljudska prava, izborni zakon. Čak i protivan odlukama visokog predstavnika.

Sav scenarij Špirića i Čovića je bio u tome da se izbjegne smjena Špirića i ministara iz SNSD-a, a da se usvoji uz pomoć oporbe iz RS-a neustavan izborni zakon.''

HDZ i SNSD ipak djeluju sinkronizirano?

''Potpuno je jasno da oni sinkronizirano djeluju. Čović daje izjave. Međutim, izjave su jedno, a praktični postupci su drugo. Ovo u Domu naroda su u stvari praktični postupci koji demantiraju izjave koje daje Čović.

On jest rekao da je Dodik prešao crvenu liniju, da se mora poštovati ustavni poredak, ali sve čini ono čega se njega tiče, da se SNSD i njihovi kadrovi zadrže na pozicijama.''

Nova koalicija

Čujemo poruke da izborni zakon nije uvjet za novu koaliciju, ali je li propala ta priča o uvođenju PDP-a, SDS-a i Liste za pravdu i red u državnu vlast?

''Pa, mislim ako ne vide, onda s njima nešto nije u redu, stvar je potpuno jasna. Izbjeći smjene Špirića, Staše Košarca i Srđana Amidžića, usvojiti izborni zakon uz pomoć te oporbe iz RS-a, jer njihovi glasovi su presudni u Domu naroda, i onda će Čović slegnuti ramenima i kazati njima da on nije kriv, Špirić i Klub SNSD-a napuštaju sjednicu i od smjena nema ništa.

Međutim, razgovarao sam s nekim od tih ljudi. Oni su svjesni te pozicije i te situacije i vidjet ćemo kako će se stvari dalje odvijati.''

Ponovno je aktualizirana ta priča o izbornom zakonu. Profesor Enver Kazaz izazvao je svojom izjavom mnogo reakcija.

''Ono što je osnovni problem ove probosanske koalicije, Trojke, kako god hoćete, njihovih ideologa pa i gospodina o kojem vi govorite je zapravo servilnost, snishodljivost. A građani koji su nas birali nisu takvi.

Zahtijevaju od nas da budemo dostojanstveni, da se ponašamo u skladu s Ustavom i zakonom i da časno i pošteno branimo pozicije Bosne i Hercegovine. To što smo čuli jučer nije ništa od ovoga što ja govorim. Nema promjene izbornog zakona bez poštivanja odluka Europskog suda za ljudska prava. To je prioritetna obveza Bosne i Hercegovine.''

Kritike na račun Trojke

Kada vi iznesete takve kritike na račun Trojke, druga strana obično vam poručuje da se SDA isto ponašala i da je Bakir Izetbegović potpisao legitimno predstavljanje u Mostarskom sporazumu.

''Izetbegović nije potpisao nikakvo legitimno predstavljanje. Dakle, oni iskrivljuju stvari. Oni trebaju biti zahvalni Izetbegoviću što je, recimo, nakon dugog niza godina bio jedan od lidera koji je dao maksimalni doprinos, pa onda i SDA, da se riješi pitanje izbora u Mostaru.

Kada je u pitanju Predsjedništvo BiH, stav SDA oduvijek je bio jasan i Izetbegović sve što je potpisivao bilo je na tom tragu. Jasan je stav SDA - poštovati odluke Europskog suda za ljudska prava, osigurati ravnopravnost svih ljudi unutar Bosne i Hercegovine, pa i onih koji ne pripadaju nijednom od konstitutivnih naroda i tražiti model kako bi hrvatski narod unutar Bosne i Hercegovine mogao da ima, recimo, prevladavajući utjecaj kod izbora člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.''

Privođenje Dodika, Stevandića i Viškovića

Državne institucije i dalje su nemoćne pred bjeguncima od zakona. Govorimo o Miloradu Dodiku, Nenadu Stevandiću i Radovanu Viškoviću. Očekujete li da će oni biti privedeni pravdi i na koji način?

''Očekujem i nimalo ne sumnjam u to. Državne institucije ne bih rekao da su nemoćne. Državne institucije, prije svega pravosudne, su povele postupak protiv Dodika, on je nepravomoćno osuđen za jedno kazneno djelo, krenuli su sada s istragom za udar na ustavni poredak i zapelo je, postoji naredba suda za privođenje, odluka o pritvoru, i ne možemo kazati da su nemoćne, ali ne možemo kazati ni da nema određenih problema.

Država će u svemu ovome izaći kao pobjednik, država će završiti ono što je započela. Neka se nimalo ne nadaju u drugačiji scenarij oni koji misle drugačije i neka ne poduzimaju protivdržavne aktivnosti i akcije na tom planu ništa jer samo će dodatno činiti kaznena djela.''

Je li kapitulacija kada Dodik kaže zamrzavamo zakone iz NSRS-a ako Christian Schmidt povuče nametanja? Je li on u poziciji da bilo što zahtijeva?

''Ne, uopće nije u toj poziciji. Dodik nije subjekt političkih razgovora, on može biti subjekt jedino kaznenog postupka, a subjekti kaznenog postupka su tužitelj i okrivljeni. Nitko od političara, nitko od međunarodne zajednice, baš nitko, ne može postići nikakav dogovor i kad bi želio, a mi to ne želimo, s Dodikom kada je u pitanju ovaj postupak. To se mora završiti u okviru pravosuđa Bosne i Hercegovine'', ističe on.

Ali, jesu li poruke europskih dužnosnika na tom tragu? Sve češće čujemo njihove poruke bh. vlastima - razgovarajte, ključ je u dijalogu.

''Nisam čuo da su kazali da se s Dodikom razgovara, jer poruke su da se mora poštovati ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Takve su poruke došle iz Francuske jučer, nakon sastanka predsjednika Srbije s predsjednikom Francuske. Jednostavno, mora se poštovati bez izuzetka, bez rezerve, ustavni poredak Bosne i Hercegovine.''

Europski put

Europska unija od bh. institucija očekuje i nastavak ispunjavanja obveza na europskom putu. Kako to izvesti i kome je uopće do toga u ovakvoj ustavnoj i sigurnosnoj krizi?

''Mi trebamo, prije svega, sada riješiti ovu ustavnu krizu koja može otići u sigurnosne probleme. Naravno, mislim koliko se može, treba raditi i na ispunjavanju uvjeta Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji, ali ovako kako radi Trojka, bolje da to ne radi. Ja sam se uvjerio kroz nekoliko konkretnih zakona da je bolje da to ne rade, nego da rade kako su to uradili.

Recimo, njihovi pregovarači su dogovorili s ljudima iz RS da se table dobrodošlice mogu stavljati 50 metara nakon granične linije. Granična linija i granični prijelaz nisu isto. Ja znam da su te table postojale i ranije. Ali u ranijem zakonu nisu bile navedene. Sada piše u zakonu i oni su to ispregovarali. To je sramota. To nisu trebali raditi, bolje je da to ne rade jer na taj način nanose štetu Bosni i Hercegovini.''

Upravni odbor FTV-a

U fokusu javnosti imenovanja na federalnoj razini, konkretno Upravnog odbora FTV-a. Osim sporne procedure, problematizirano je i jedno ime, Zoran Krešić. Vi osobno ste ga 2016. podržali za Upravni odbor BHRT-a. Zašto i biste li i danas to napravili?

''To pitanje 2016. godine, kada je bio izbor Upravnog odbora BHRT-a, nije uopće problematizirano. Zato što nije postojala ova sporna antidržavna i šovinistička izjava koja je došla od tog gospodina i za koju smo prvi put saznali nekada prošle godine.

Ništa to nije bilo u javnosti, ništa nije bilo sporno i mi smo, stranka i ja i naši zastupnici i delegati u Domu naroda, podržali ovaj prijedlog. Sada postoji jedna skandalozna izjava, slušamo je svaki dan, jedna antidržavna izjava, jedna šovinistička izjava, izjava puna mržnje koja dolazi od tog gospodina. Garnitura koja je glasala za njega zna za tu izjavu i unatoč tome ga bira. I između ostalog se brani i time što smo mi tog gospodina podržali 2016. godine kada te izjave uopće nije bilo. Pa, mislim to je licemjerno. Ne možete vi u takvoj situaciji ničim opravdati takav izbor. Da je izjava ta bila 2016. godine, da se za nju znalo ili da je postojala, nema šanse, nikada SDA ne bi glasala i ne bih ja glasao i ostali zastupnici, delegati SDA.

Dalje, srušili su sve procedure. To se radi, mislim da je Elmedin Konaković u jednom, istina vrlo rijetkom, napadu iskrenosti priznao što se događa kada je u pitanju javni servis – 'ustrojit ćemo javni servis, izabrat ćemo Upravni odbor i treba da poštuju politiku Trojke, pa neće biti problema s financiranjem'. Zanemaruju Zakon o Federalnoj televiziji. Biranju sva četiri čovjeka odjednom. Kažu da je to drugi puta prvi izbor. Mislim, gdje to ima?

Zašto nisu promijenili zakon? Zašto oni to tako rade? Zanemaruju Komisiju za izbor i imenovanje. Formiraju neku radnu skupinu. Nude parlamentu odluku s četiri imena, a ne listu kako to traži Zakon o Federalnoj televiziji. Dakle, očigledno imaju cilj i ne biraju sredstva da do tog cilja dođu'', zaključio je Džaferović, piše Federalna.ba.