Džaferović: Prijetnje Rusije prema BiH su ozbiljne, moramo u EU i NATO

Tijekom službene posjete Kraljevini Nizozemskoj, gdje se susreo s najvišim službenicima ove države, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović dao je intervju za vodeći tamošnji list de Volkskrant.

U najavi intervjua, novinar Jarl van der Ploeg ističe da se Džaferović tijekom posjete Nizozemskoj susreo s nizozemskim kraljem Willem-Alexanderom i premijerom Markom Rutteom.

Džaferović je kazao da su prizori iz Ukrajine identični onima koji su dolazili iz Bosne i Hercegovine prije tri desetljeća, te da je pridruživanje Bosne i Hercegovine Europskoj uniji geopolitička nužnost, s obzirom na napore Rusije da destabilizira BiH.

"Cilj onih koji su napali Bosnu i Hercegovinu tijekom rata bio je uništenje naše države. Vidite sada da se isto nastoji uraditi s Ukrajinom; granatiraju se gradovi, ubijaju civili", kazao je Džaferović.

Novinar de Volkskranta ističe da je Džaferović prije dolaska u Nizozemsku sudjelovao u komemoraciji početka opsade Sarajeva, koja je trajala 44 mjeseca i rezultirala je ubojstvom tisuće ljudi, uključujući više od 1500 djece, u artiljerijskim i snajperskim napadima.

Bio je to, kaže van der Ploeg, uvod u dugi rat koji je okončan masakrom u Srebrenici gdje je Vojska bosanskih Srba ubila više od osam hiljada bosanskih Muslimana, usprkos prisustvu nizozemskog bataljuna.

„Nakon genocida u Srebrenici, opsade Sarajeva i drugih zločina koji su se desili u Bosni i Hercegovini, svijet je kazao 'nikad više'. Ali evo ponovo, nakon tridesetak godina, ponovo vidimo prizore iz Mariupolja i Kijeva koji su istovjetni tadašnjim prizorima. Mislim da svijet treba naučiti vrlo ozbiljnu lekciju a to je – ako zaista želite da se nikad više ne ponovi, onda nije dovoljno da samo kažete 'nikad više', već se mora revidirati sistem odnosa između država tako da to 'nikada više' postane stvarnost“, kazao je Džaferović u intervjuu za nizozemski list.

De Volkskrant: Bosanski rat je trajao godinama, prvenstveno jer je međunarodna zajednica prekasno intervenirala. Kada promatrate tok rata u Ukrajini, smatrate li da je Zapad naučio nešto iz te lekcije i da li se sada snalazi bolje?

Džaferović: Uistinu, stječe se utisak da je Bosna i Hercegovina pokazala svijetu da izostanak intervencije može dovesti do genocida. Mi smo tijekom tri i to po godine dobili vrlo malo pomoći. I to se desilo tek kada su započeti mirovni pregovori koji će dovesti do Dejtonskog sporazuma. Možete postaviti pitanje da li svijet reagira dovoljno brzo u Ukrajini, ali zasigurno reagira znatno brže nego u našem slučaju.

De Volkskrant: Ako na trenutak zanemarimo brzinu, da li je podrška koja se daje dovoljna?

Džaferović: Vojna pomoć je ogromna. Postoji znatno više jedinstva nego za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. Više pomoći dolazi od Europske unije, više pomoći dolazi od Sjedinjenih Država. Nikada nismo vidjeli tako široke pakete sankcija. Ali, naravno, ostaje pitanje da li je sve to dovoljno. Na kraju, rat još uvijek traje.“

Novinar nizozemskog lista ističe da je tokom Džaferovićeve posjete Haagu rat u Ukrajini je bio jedna od značajnih tema, jer ima posljedice na odnose unutar Bosne i Hercegovine. Prema Džaferoviću, Rusija je poduzela ozbiljnu kampanju destabilizacije u Bosni i Hercegovini. Na koncu, osim Srbije i Kosova, Bosna i Hercegovina je jedina država u regiji koja nije članica NATO-a, a Rusija čini sve da tako i ostane, uzimajući u obzir geografsku poziciju Zapadnog Balkana.

Džaferović skreće pažnju, kaže novinar de Volkskranta, na izjave ruskog ambasadora u Sarajevu o mogućnosti članstva Bosne i Hercegovine u NATO-u. „Ako BiH odluči da bude članica bilo čega, to je unutrašnja stvar. Ali druga stvar je naša reakcija. Na primjeru Ukrajine mi smo pokazali što očekujemo. Ako bude prijetnja, mi ćemo reagirati“, podsjeća nizozemski list na izjavu ruskog veleposlanika u BiH Igora Kalabuhova iz sredine ožujka.

De Volkskrant: Što ste pomislili kada ste čuli ovu izjavu?

Džaferović: Ovo su vrlo ozbiljne riječi. Ali ponovit ću ono što sam kazao kada sam ih prvi put čuo, a to je da Bosna i Hercegovina sama odlučuje o svojoj vanjskoj politici. O tome ne odlučuje Rusija. 2009. godine smo poslali zahtjev za članstvo u NATO-u i to je put koji ćemo slijediti, bez obzira na stavove Ruske Federacije.

Ono što situaciju u BiH čini još kompliciranijom jeste komplicirana politička podjela unutar zemlje koja je kreirana nakon krvavog rata u bivšoj Jugoslaviji. Nakon Dejtonskog sporazuma, svaka od tri etničke grupe - Bošnjaci muslimani (51%), Srbi pravoslavci (31%) i Hrvati katolici (15%) dobili su svoje entitete iz kojih biraju Predsjedništvo, koje predvodi državu.

List podsjeća da Bošnjaci i Hrvati zagovaraju NATO članstvo BiH, dok lider bosanskih Srba Milorad Dodik gaji tijesne veze s Vladimirom Putinom i odbija osuditi rusku agresiju na Ukrajinu. Prošlog prosinca je Dodik bio kod Putina u Kremlju kako bi razgovarao o izgradnji plinovoda, ali nakon toga je povećao svoje secesionističke aktivnosti, što je postalo naročito zabrinjavajuće nakon što su ruski separatisti u Donjecku i Lugansku proglasili odcjepljenje.

De Volkskrant: Bosna i Hercegovina se želi pridružiti EU i NATO-u, ali da li ove dvije alijanse trebaju brinuti po pitanju stabilnosti u vašoj zemlji?

Džaferović: Prošlog ljeta sam razgovarao s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom o ovome pitanju i on je kazao jednu rečenicu koja dobro sažima sve: Zapadnom Balkanu je potrebna EU, ali i EU je potreban Zapadni Balkan. Mislim da naročito sada, nakon ruske agresije na Ukrajinu, sasvim je jasno da pitanje pridruživanja ne smije biti administrativno, već je geopolitičko pitanje. Situacija u Ukrajini nas uči da Europa mora voditi više brige na žarišnim tačkama ili potencijalnim žarišnim tačkama na kontinentu. Nadam se da će proces pridruživanja EU biti ubrzan i da ćemo u skorije vrijeme iako dobiti kandidatski status.

Proteklih nekoliko mjeseci, retorika Milorada Dodika je postala sve tvrđa. Nazvao je BiH „pobačajem“ i „eksperimentom Zapada“ koji je navodno proveden u svrhu ostvarenja suradnje između različitih etničkih grupa. On negira genocid u Srebrenici, nazivajući ga „fabriciranim mitom“. Također, je povukao predstavnike Srba iz Parlamenta i državnih institucija i najavio da kani praviti svoju vojsku, što bi bio ključni korak u procesu secesije, bez da se koristi ta riječ. Nije slučajno visoki predstavnik međunarodne zajednice u izvještaju Vijeću sigurnosti kazao da je Dodikova politika egzistencijalna prijetnja za Bosnu i Hercegovinu.

De Volkskrant: Međunarodni promatrači kažu da se BiH suočava s najtežom krizom od kraja rata. Nije li rizično dodijeliti kandidatski status zemlji u kojoj stanje nije uređeno?

Džaferović: Mi smo uistinu u vrlo ozbiljnoj krizi. Postoji neki, sljedbenici Dodika koji žele pocijepati Bosnu i Hercegovinu. To ne treba da bude izgovor za EU da nas ne prihvati. To bi zapravo trebao biti argument za što brži prijem BiH u EU. Zapadni Balkan je u trbuhu Europe – mi smo dio Europe. To znači da je stabilnost Bosne i Hercegovine, kao države u srcu Europe, automatski jako važna i stabilnost cijele Europe.

Najlakši put da se osigura stabilnost jeste da budemo primljeni u europske institucije. Ne vidim dobar razlog zašto bi EU udaljavala zemlje Zapadnog Balkana od sebe. Spomenuli smo ruski utjecaj. Ako ne bude europske akcije, onda se otvara put za takav utjecaj, a mi to ne želimo.