Džaferović u UN-u poslao poruku regiji: Svi moraju shvatiti

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović obratio se danas Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda u New Yorku, a u obraćanju je govorio o trenutnom stanju u državi, kao i regionalnim i međunarodnim odnosima.

Kako je naveo, rat u Ukrajini, kao i posljedice pandemije koronavirusa, doveli su do ogromnih promjena u svim sferama života, a to se najviše izražava kroz duboku energetsku krizu, inflaciju, ukupnu recesiju i ugroženost osiguravanja, naročito kada je riječ o hrani.

Trn u oku

"Čvrsto povezujući razne dijelove zemaljske kugle, globalizacija nas je učinila međusobno ovisnim. Snažne ekonomske, sigurnosne i političke međurelacije, proizvele su sve više integriran globalni okvir, u kojem se svi oslanjaju jedni na druge, u raznim sferama, od ekonomije do sigurnosti", dodao je.

Istovremeno, međuovisnost raznih krajeva svijeta je izvor i ranjivosti globalne zajednice. To je pokazala pandemija, kada je došlo do blokade prometnih i dobavljačkih kanala. To pokazuje i trenutna kriza, u vezi s ratom u Ukrajini, kaže Džaferović.

Pročitajte još

Što Mostarci misle o Dodikovim izjavama o suživotu muslimana i kršćana

"Nitko u suvremenom svijetu nema dovoljno resursa da bi se mogao osloniti samo na sebe, ali protekle krize pokazuju da ni ovisnost o pojedinačnim vanjskim izvorima nije dovoljna. Obje ove poteškoće mogu se premašiti samo još većom međunarodnom suradnjom", smatra Džaferović.

Govoreći o Bosni i Hercegovini, podvukao je da je BiH već stoljećima dom mnogim narodima, kulturama i religijama, ali je BiH kao mjesto susreta kultura bila trn u oku politikama, koje počivaju na ideji o nemogućnosti zajedničkog života i o nužnosti konfrontacije.

Takve politike dovele su do zastrašujućeg rata u Bosni i Hercegovini, od 1992. do 1995. godine, koji je kulminirao genocidom u Srebrenici, a od zaključivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina je prešla mukotrpan put u izgradnji mira.

Brojni izazovi

"Međutim, postoje još uvijek brojni izazovi, a najveći jesu politike u Bosni i Hercegovini i susjedstvu, koje nisu odustale od ratnih ciljeva o podjeli zemlje. Kao dio šireg vala desnog populizma u Europi, u Bosni i Hercegovini postoje politike koje otvoreno tvrde da BiH nije moguća, jer tvrde da nije moguć zajednički život muslimana i kršćana", upozorio je Džaferović.

No, Džaferović naglašava da je Bosna i Hercegovina svojom višestoljetnom povijesti živi primjer i dokaz civilizacijske ideje da ljudi različitih vjera, nacija i kultura mogu živjeti zajedno, a usprkos ratu koji je bio usmjeren na njeno uništenje, uspjela je opstati, što pokazuje njenu izuzetnu otpornost.

"Iskustvo Bosne i Hercegovine govori da je vladavina prava krucijalan faktor za izgradnju mira", kaže Džaferović, a ogroman doprinos izgradnji i zaštiti mira dala su i druga tijela međunarodne zajednice, prvenstveno Ured visokog predstavnika i Vijeće za implementaciju mira.

"No, u proteklih nešto više od godinu dana, u Bosni i Hercegovini je na sceni bio udar na 27 godina implementacije Daytonskog mirovnog sporazuma, kroz pokušaj rasformiranja državnih institucija koje su uspostavljenje na osnovu jasnih odredbi Daytonskog sporazuma", podsjeća.

Sačuvan mir?

Ipak, zahvaljujući djelovanju Ureda visokog predstavnika i država članica Vijeća za implementaciju mira, na čelu sa Sjedinjenim Američkim Državama, zaustavljen je udar na državne institucije te je sačuvan mir, čime je pokazana svrsishodnost i efikasnost institucija međunarodne zajednice u BiH.

Pročitajte još

Dodik: S muslimanima ne možemo imati zajedničke škole i udžbenike

Naglasio je i da će za manje od mjesec dana biti novo glasanje u Vijeću sigurnosti UN-a o mandatu EUFOR-a, naglašavajući da je veoma važno za mir i stabilnost u BiH i regionu da ova rezolucija bude usvojena, ali i dodao da u svakom slučaju NATO savez, prema Daytonskom sporazumu, ima pravo i obvezu da rasporedi svoje snage u BiH.

Također, postoje odluke Predsjedništva Bosne i Hercegovine kojima se daje pristanak na prisustvo snaga EUFOR-a i NATO saveza, bez vremenskog ograničenja, te su navedene odluke dovoljan pravna osnova za prisustvo međunarodne vojne misije u BiH, sve dok Predsjedništvo BiH ne zauzme drugačiji stav.

U obraćanju na Generalnoj skupštini UN-a, Džaferović je ponovio da su vanjskopolitički ciljevi Bosne i Hercegovine članstvo u Europskoj uniji i NATO savezu te je izrazio očekivanje da će nakon općih izbora koji će se održati 2. listopada ove godine, BiH još snažnije nastavi na tom putu što prije dobiti status kandidata za članstvo u EU.

Sanjano članstvo 

Kada su u pitanju odnosi s NATO savezom, Bosna i Hercegovina je dio Akcijskog plana za članstvo. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je usvojilo Program reformi, kojim Bosna i Hercegovina ispunjava svoje obveze, na godišnjem nivou, kada su u pitanju reforme koje NATO savez očekuje od nas, kao države aspiranta.

"Vanjskopolitički cilj Bosne i Hercegovine je i regionalna suradnja. Bosna i Hercegovina želi dobre odnose sa svojim susjedima, uz međusobno uvažavanje, poštivanje i princip reciprociteta. I jedino je tako moguće graditi odnose s Bosnom i Hercegovinom", kaže Džaferović.

Podvukao je da svi u regiji moraju shvatiti da je geostrateška i geopolitička konfiguracija regiji završena, i da je put ka sigurnosti i prosperitetu - put međusobne suradnje i rješavanja otvorenih pitanja, u skladu s principima međunarodnog prava, naglašavajući da su svi u regionu ravnopravni, nitko ni nad kime ne može dominirati, a mir i stabilnost je prijeko potrebna svima.

"Cijelom svijetu je potreban mir i stabilnost. Sve trenutne sporove u svijetu treba rješavati na principima međunarodnog prava i uz udio institucija međunarodne pravde. Zato je jako važno osnažiti multilateralne mehanizme i institucije. U tom smislu, smatram da se snaga i autoritet UN-a kao ključnog multilateralnog mehanizma mora jačati", zaključio je Džaferović.