Džaferović: Pelješki most i dalje neriješeno pitanje

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović izjavio je na sastanku lidera procesa Brdo-Brijuni da Europska unija može biti kompletna samo kada sve države Zapadnog Balkana postanu njene članice, javlja Anadolija.

"Želim da kažem da ubrzani prijem svih država Zapadnog Balkana u EU, Europska unija prije svega treba posmatrati kao svoj geopolitički i geostrateški interes. EU može biti kompletna samo kada sve države Zapadnog Balkana postanu njene članice, jer to garantira sigurnost i prosperitet i EU i Zapadnog Balkana", rekao je.

Na sastanku, Džaferović je naveo da se taj proces etablirao kao važna platforma za regionalnu suradnju i dijalog koji ima za cilj rješavanje otvorenih pitanja i unapređenje odnosa, te da je značaj i promoviranje europske perspektive Zapadnog Balkana.

Prema njegovim riječima, ostvareni stupanj regionalnog dijaloga i suradnje nije na željenom nivou, ali je pomogao da se prevaziđu određeni problemi ili barem da se pokrene dijalog o njihovom rješavanju, a većina dobrih stvari do kojih je došlo u regiji rezultat su europskih integracija, što ukazuje koliko je moćan i važan ovaj proces.

"Bosna i Hercegovina želi dobre odnose sa svim državama ove regije, a u okviru toga dobre odnose sa svojim susjedima. Želimo suradnju, korektne i prijateljske odnose, koji će se bazirati na principu međusobnog uvažavanja i reciprociteta. Tražimo da se sva otvorena pitanja rješavaju dijalogom i dogovorom, a ukoliko dogovor nije moguć, onda uz sudjelovanje institucija međunarodnog prava. Važno je reći da između Bosne i Hercegovine i njenih susjeda postoje otvorena pitanja i neriješeni odnosi, koji se trebaju rješavati", izjavio je.

Džaferović je kazao da tako, BiH i Srbija nemaju zaključen ugovor o granici, jer Srbija insistira na prethodnoj razmjeni teritorija, na što BiH nije spremna. Dodatno, kako je rekao, opterećuje i pitanje odnosa prema prošlosti, budući da institucije Srbije ne poštuju i otvoreno negiraju presude Međunarodnog suda pravde i Haškog tribunala, kojima su ta pitanja riješena.

"U vezi s time, odnose narušava i činjenica da se veći broj osumnjičenih za ratne zločine, među kojima i oni koji se terete za učešće u genocidu u Srebrenici, kriju u Srbiji. Nažalost, tamošnje pravosudne vlasti ne pokazuju interes niti da ih izruče niti da ih procesuiraju", naveo je.

Na koncu, potrebno je riješiti i niz otvorenih pitanja između Srbije i BiH koja se tiču imovine i sukcesije. Hidropotencijal BiH se koristi bez sporazuma i naknade, a najnoviji primjer je najavljena izgradnja hidrocentrale Buk Bijela na međunarodnoj rijeci Drini, bez sporazuma sa državom Bosnom i Hercegovinom i bez odgovarajuće studije o ekološkom utjecaju, što je osim za BiH vezano i za Crnu Goru.

Član Predsjedništva BiH je kazao i da sa Hrvatskom postoji neriješeno pitanje granice, jer iako je Sporazum o granici potpisan, on nikada nije ratificiran. Na to se nadovezuje i sporna izgradnja Pelješkog mosta, budući da je Hrvatska krenula u taj projekat, kršeći pravo Bosne i Hercegovine na slobodan pristup otvorenom moru, koji je zagarantovan međunarodnim pravom. Među otvorenim pitanjima jeste i odluka Hrvatske o izgradnji odlagališta nuklearnog otpada u Trgovskoj gori, neposredno uz granicu sa Bosnom i Hercegovinom, te polaganje plinovodnih cijevi koritom rijeke Save, bez suglasnosti države BiH, čime je povrijeđena granica BiH.

Dodatno opterećuje odnose i negiranje presuda Haškog tribunala o udruženom zločinačkom poduhvatu tijekom rata u BiH, što vrijeđa žrtve i unosi nepovjerenje, kao i neriješeno pitanje imovine BiH u Hrvatskoj. U istu vrstu problema spada i činjenica da Hrvatska eksploatiše hidropotencijal Buškog jezera, bez sporazuma sa državom BiH.

Uprkos otvorenim pitanjima, ostvarena je značajna bilateralna suradnja BiH sa Srbijom i Hrvatskom, kroz posjete na najvišoj razini, mada se i na ovom planu u protekle dvije godine pojavio novi problem, a to je zaobilaženje Predsjedništva BiH kao kolektivnog šefa države koji jedini ima mandat da predstavlja BiH, ocijenio je.

Prema njegovim riječima, pozitivan iskorak bila je zdravstvena podrška u vidu cjepiva koju je Bosni i Hercegovini dala vlast Srbije, a potom i Slovenije i Hrvatske. Bosna i Hercegovina je uputila timove svojih ljekara u Srbiju, u trenutku kada su se građani Srbije suočavali sa najvećim udarima pandemije.

Uprkos svim poteškoćama, Europska unija je i dalje okvir sigurnosti i blagostanja, dodao je.

"Naš cilj u Bosni i Hercegovini je usvojiti evropske norme, bilo da je riječ o promjenama Ustava, Izbornog zakona ili drugim potrebnim reformama koje se nalaze pred BiH kako bismo postali funkcionalan dio europskog sustava", rekao je.

Pomenuo je i u da je prije dvije godine, u vrijeme proteklog sastanka ovog formata, bilo otvoreno pitanje ispunjavanja obaveza Bosne i Hercegovine prema NATO savezu, što je riješeno, iako je riječ o složenom pitanju.

"Činjenica da i pored složenog sistema odlučivanja u Bosni i Hercegovini uspijevamo praviti iskorake ukazuje na našu opredijeljenost ka euroaltantskoj budućnosti. Budućnost BiH je u izgradnji funkcionalne, cjelovite i demokratske države, članice EU i NATO saveza, u kojoj će se svaki čovjek osjećati komotno i imati jednaka prava na svakom pedlju ove zemlje", zaključio je.