Džaferović: Dodik nas želi vratiti u 1995. kada su se svi u BiH gledali preko nišana

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović govorio je u intervjuu za TRT World o invaziji Rusije na Ukrajinu te značaju tog sukoba posebno u kontekstu prijenosa krize na područje zapadnog Balkana.

Kako je naglasio, Balkan nije tako blizu Rusiji kao što je Ukrajina, pa je znatno teže očekivati takav scenarij, a između Rusije i Balkana je NATO prostor. Međutim, iako se Rusija ne dodiruje sa zapadnim Balkanom određena opasnost postoji.

Povratak u 95'

Dodao je da je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik samo šest dana nakon sastanka u Moskvi s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom otpočeo napad na ustavni poredak BiH kada je Narodna skupština Republike Srpske usvojila zaključke kojima se narušava Daytonski sporazum i 27 godine njegove implementacije.

''Dodik nas želi vratiti u 1995. godinu kada su se svi u BiH gledali preko nišana. To je opasno i to se mora zaustaviti. Odgovornost za to imaju prije svega NATO i Europska unija'', dodao je Džaferović.

Kazao je i da ljudi u BiH suosjećaju s tom situacijom, a politički lideri iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda osudili su agresiju na Ukrajinu dok je jedino Dodik pokušavao opstruirati da se BiH pridruži osudi ruske agresije u Ujedinjenim nacijama, ali u tome nije uspio.

''Ljude u Kijevu (koji se bore za goli život) nazvao je “naoružanim bandama”. Istovremeno, više puta je iskazao razumijevanje za postupke Rusije. Time je pokazao da nema suosjećanja za žrtve i da u političkom smislu ne pripada Europi. Čak i ako je bilo nekih iluzija, euroatlantskoj zajednici mora biti sada jasno s kim ima posla kada je u pitanju Dodik'', istaknuo je Džaferović.

Osvrnuo se na srpske pro-ruske demonstracije ocjenjujući da su pro-ruske demonstracije podržane u Srbiji i unutar bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, prvenstveno zato što su javno mnijenje u Srbiji i dijelu BiH pod snažnim utjecajem Rusije.

''Vlasti su raspoložene proruski, blagonaklono se gleda na pro-ruske militantne organizacije i na koncu sama vlast u Srbiji i entitetu RS ne osuđuje agresiju kao što to svi ostali čine. Istovremeno, ruski potezi u Ukrajinu oživljavaju snove o "velikoj Srbiji". Mnogi u Rusiji vide snagu koja bi ih podržala da podijele BiH i pripoje dio njene teritorije Srbiji. Zato smo čuli poruke iz NATO-a da je BiH pod rizikom i zato nam treba podrška NATO-a, a mi ćemo se u svakom slučaju boriti do kraja za BiH'', najavio je.

Opasnost za cijelu Europu, pa i svijet

Uz konstataciju TRT Worlda da su Prvi i Drugi svjetski rat počeli su u istočnoj Europi, što obuhvaća Ukrajinu i pitanje može li treći svjetski rat početi u Ukrajini, Džaferović je kazao da sukob s ovakvim značajem i ovakvim akterima predstavlja opasnost za cijelu Europu, pa i svijet.

''Međunarodna zajednica nije bez razloga uznemirena. Povijesno iskustvo govori da sukobi na Balkanu i šire gledajući u istočnoj Europi imaju potencijal za rapidno širenje. Povijesni, iskustvo kaže da je popustljivost u Minhenu 1938. godine dovela do eskalacije nacističke agresije'', podsjetio je.

Napomenuo je i da pasivnost međunarodne zajednice početkom 90-ih dovela do širenja rata te da su tek intervencijom NATO-a zaustavljeni ratovi u BiH i na Kosovu, a ako NATO bude pasivan sukob u Ukrajini može se širiti, no ako NATO bude čvrst i odlučan nitko neće biti zainteresiran za širenje sukoba, pa ni u BiH i na zapadnom Balkanu.

Smatra da je u Ukrajini aktualizirano pitanje može li jedna suverena država odlučivati o svojoj budućnosti ili će velike sile odlučivati o tome, a implikacije toga su univerzalne i tiču se cijelog svijeta te ako bi se legitimizirala otvorena agresija i ako bi se svijet složio s time, onda bi umjesto Povelje UN-a važio zakon gole sile i to je siguran put u nove sukobe.

''Ukrajina je žrtva otvorene vojne agresije. Ono čemu svjedočimo u Ukrajini je cinično rušenje međunarodnog prava. Ruske snage uništavaju ukrajinske gradove. Već je zapanjujući broj ubijenih civila. BiH je od početka ruskog napada na teritorijalni integritet Ukrajine 2014. godine zauzela jasan stav kojeg se i danas pridržavamo. Podržali smo rezoluciju Generalne skupštine UN-a i pridružili se izjavi Europske unije kojom se osuđuje agresija - podsjetio je Džaferović.

Bosna i Hercegovina u EU i NATO-u

Mišljenja je da se ne mogu političke rasprave sa suverenim državom rješavati slanjem vojske na njen teritorij, a Bosna i Hercegovina ima poseban senzibilitet za to jer je bila žrtva agresije 90-ih godina te je sve završilo genocidom u Srebrenici zbog čega nema pravo da šuti kada se ovakve stvari događaju.

Džaferović je istaknuo da Bosnu i Hercegovinu u budućnosti vidi kao članicu Europske unije i NATO saveza te je dodao da su brojne članice EU-a i NATO saveza imale probleme kakve ima BiH, one su se sporile oko granica, imale su snažne međuetničke napetosti i slično, ali mnoga od tih pitanja su relaksirana kroz ulazak tih zemalja u sistem EU-a i NATO-a.

''Siguran sam da bi i Bosna i Hercegovina mnoge od svojih problema riješila kada bi postala članica EU-a i NATO-a. Zato i postoje otpori prema euroatlantskim integracijama kod onih koji odbijaju prihvatiti Bosnu i Hercegovinu'', stava je Džaferović.

Što se tiče volje same Europske unije za proširenje, Džaferović smatra da će ukrajinska kriza povećati svijest unutar Europske unije o tome da se na prijem novih članica gleda kao na geopolitičko i sigurnosno pitanje, a ne administrativno.

Na pitanje kakvu ulogu Turska ima u rješavanju dugotrajne političke krize u BiH, Džaferović kaže da ta zemlja ima stabilizirajuću ulogu u BiH i podržava bh. EU i NATO put, a kao članica Vijeća za implementaciju mira podržava 27 godina implementacije Daytonskog sporazuma.

''Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdoğan daje snažnu podršku BiH, podržava sve narode i očekuje od svih da poštuju cjelovitu BiH. To daje svoje efekte i u kombinaciji sa sviješću o dokazanoj odlučnošću s kojom Turska podržava svoje prijatelje, omekšava one koji su negativno raspoloženi prema BiH'', zaključio je član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović u intervjuu za TRT World.