Dužnosnici s "crne liste" mijenjaju zakone kako bi sebi osigurali plaću

Kako bi omogućile dužnosnicima s američke "crne liste" da izbjegnu posljedice sankcija, vlasti u Bosni i Hercegovini ne ustručavaju se donositi zakone koji sankcioniranima omogućuju primanje plaće u gotovini, čime zaobilaze banke koje s njima ne žele poslovati, prenosi Radio Slobodna Europa.

NSRS započela s ovakvom praksom

Godinu dana nakon što je Narodna skupština Republike Srpske ozakonila isplatu plaća u kovertama za sankcionirane dužnosnike tog entiteta, na sličan korak odlučio se i državni parlament.

Nakon što je Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH prije nekoliko dana usvojio izmjene zakona kojima se predviđa isplata plaća u gotovini iz državnog proračuna sankcioniranim dužnosnicima, konačnu riječ o tom propisu dat će Dom naroda. Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala BiH, ocijenila je za RSE da takva praksa pokazuje kako se zakoni „vrlo lako prilagođavaju interesima i potrebama pojedinaca na vlasti“.

"Stavljaju se iznad države, institucija i svih pravila i procedura poslovanja. To pokazuje koliko su institucije obesmišljene, a sve normalne procedure padaju u vodu kada interesi pojedinaca, pa čak i onih pod sankcijama, postanu prioritet", rekla je Korajlić.

Crna lista

Na američkoj „crnoj listi“ nalazi se više od 70 fizičkih i pravnih osoba iz BiH koje su ondje dospjele zbog korupcije, terorizma i kršenja Daytonskog mirovnog sporazuma, prema podacima Ureda za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog Ministarstva financija.

Bankovni računi tim osobama zatvoreni su sredinom ožujka prošle godine, nakon posjeta zamjenice američkog ministra financija Anne Morris, koja je upozorila da će i banke u BiH snositi sankcije ako nastave poslovati sa sankcioniranima.

Što je predloženo?

Izmjene Zakona o financiranju institucija BiH, koje je 18. ožujka podržao Zastupnički dom, predložio je Marinko Čavara, zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma i član HDZ-a BiH, koji se na američkoj "crnoj listi" nalazi od lipnja 2022. godine.

Čavara je sankcioniran dok je obnašao dužnost predsjednika Federacije BiH jer je od 2019. godine odbijao imenovati suce Ustavnog suda FBiH i tako blokirao rad institucije. OFAC je tada naveo da su njegovi potezi „ugrozili stabilnost regije podrivajući Daytonski mirovni sporazum i demokratske procese“.

Čavara nije odgovorio na pozive RSE za komentar prijedloga zakona koji je poslao u parlamentarnu proceduru, ali je u obraćanju zastupnicima rekao kako izmjene zakona omogućuju ostvarivanje temeljnih ljudskih prava, poput prava na imovinu, rad i plaću.

Izmjene predviđaju da Ministarstvo financija i trezora BiH osigura gotovinu za isplatu plaća kada isplata putem računa nije moguća, a razlog za to nije pravomoćna sudska, upravna ili druga odluka.

Iz Ministarstva financija i trezora BiH nisu odgovorili na upit RSE o načinu provedbe zakona niti o broju osoba koje bi time bile obuhvaćene.

Čavara nije jedini

Osim Čavare, plaće iz državnog proračuna primaju i članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović iz SNSD-a, te ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac. Oboje se također nalaze na američkoj "crnoj listi".

Među sankcioniranima koji i dalje primaju plaće iz proračuna su i tužiteljica Tužiteljstva BiH Diana Kajmaković te SNSD-ov Nikola Špirić, trenutno delegat u Domu naroda.

Čavarine zakonske izmjene stupit će na snagu ako ih potvrdi i Dom naroda, no još nije poznato kada će prijedlog biti uvršten na dnevni red.

Zaobilaženje procedura

Slične izmjene zakona koje bi omogućile isplatu plaća u gotovini Klubu HDZ-a BiH predlagao je i prošle godine, no tada su povučene iz procedure, uz upozorenja američke ambasade da podrška sankcioniranima može imati ozbiljne posljedice.

U isto vrijeme, entitetske vlasti posljednjih godina pokušavaju suzbiti praksu poslodavaca koji radnicima dio plaće uplaćuju na račun, a dio daju "u koverti", kako bi izbjegli oporezivanje.

Korajlić upozorava da se donošenjem ovakvih zakona institucije izravno stavljaju iznad zakona koji vrijede za sve druge zaposlenike.

"Time se šalje jasna poruka da se zakoni lako prilagođavaju nekolicini pojedinaca i da oni imaju prednost nad cijelim sustavom i državom", poručila je.

Moralne lekcije radnicima

Izmjene zakona usvojene su u Zastupničkom domu s 14 glasova za, 12 protiv i 10 suzdržanih.

RSE navodi kako je kontaktirao nekoliko zastupnika koji su podržali zakon ili su bili suzdržani, no nitko nije želio komentirati razloge za svoju odluku.

Zastupnik Šemsudin Mehmedović, koji je bio suzdržan, rekao je kako je sve obesmišljeno.

"Očito je da je netko postigao dogovor iza kulisa, u kojem nisam sudjelovao niti sam mu htio dati doprinos. Moj glas ionako ništa ne bi promijenio jer je netko to već izlobirao", kazao je.

Ekonomski analitičar Damir Miljević smatra da među vladajućima vladaju "talovi i ucjene", pa tako prolaze stvari koje ne bi smjele.

"Isti ti koji glasaju za zakon ili su suzdržani drže građanima moralne lekcije. Kako je moguće da svi moraju primati plaće i mirovine preko računa, a privilegiranima koji su pod sankcijama omogućuje se isplata u kovertama?" pita se Miljević.

Ako je cilj zaštita obitelji sankcioniranih, Miljević smatra da bi to političari trebali rješavati vlastitim sredstvima, a ne mijenjanjem zakona.