Čović: To je igra koja je trebala skrenuti pozornost s drugih pitanja

Kako bismo osigurali izlazak iz ambisa u koji smo dovedeni nužno je iskoristiti trenutni okvir Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma, čuvajući ključne vrijednosti, i osigurati prije svega izmjenu Izbornog zakona BiH, osigurati legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda na svim političko-administrativnim razinama vlasti kako to Ustav BiH (Aneks 4) predviđa, najbolje u prvih šest mjeseci 2021. godine kroz definiranu parlamentarnu proceduru, čime bismo relaksirali odnose i implementirali izborne rezultate na svim razinama vlasti, kazao jr predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović koji je i predsjednik HDZ-a BiH na konferenciji ''Nasljeđe mira – 25 godina Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma''.

Obraćajući se sudionicima konferencije „Nasljeđe mira – 25 godina Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma“, koje je organiziralo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), Čović je poručio da bi taj minimalan, ali, kako ističe, suštinski iskorak mogao omogućiti BiH i dobivanje statusa kandidata na euroatlantskom putu.

Te integracijske aktivnosti, kazao je Čović, predstavljaju budući iskorak BiH koji nema alternativu.

''Vjerujem kako su međunarodni predstavnici više puta pogriješili prema BiH kada su u pitanju euroatlantske integracije. Posljednji zajednički pokušaj bio je sredinom 2018. godine, kada smo očekivali status kandidata za EU i aktiviranje procesa Partnerstva za mir. Imali smo stvorene preduvjete u BiH za taj bitan iskorak. Nažalost, nakon izbora u listopadu 2018. godine, zbog brutalnog kršenja prava konstitutivnih naroda, imamo potpuni integracijski zastoj ili vraćanje unatrag. Povjerenje među predstavnicima triju naroda je na najnižoj mogućoj razini, što onemogućava ponovno vraćanje u središte pozornosti naš euroatlantski put'', kazao je Čović.

Dodao je da kao predstavnici hrvatskog, jednog od tri konstitutivna naroda u BiH poduzimaju različite inicijative kako bi se u sljedećih 6 mjeseci ispunili uvjeti za dobivanje statusa kandidata za EU, nakon usvajanja izmjena Izbornog zakona, a jednako tako da ojačaju razinu suradnje s NATO-om uspostavom Povjerenstva za NATO na razini Vijeća ministara BiH.

''Prevažno je naglasiti da je iduća godina, kao neizborna, prava šansa za učiniti ključne reformske aktivnosti u BiH i otvoriti perspektive euroatlantskom putu BiH'', ustvrdio je Čović.

U svom obraćaju Čović je poručio i da današnji koncept djelovanja i unutarnji ustroj Bosne i Hercegovine vidno odudaraju od izvornog sporazuma.

''Mi smo to nazvali „puzajućim“ promjenama koje su proizvod djelovanja različitih međunarodnih čimbenika u ovih 25 godina. Činjenica da imamo stotinu nametnutih popravaka kroz ustave u BiH, koji nisu prošli predviđenu parlamentarnu proceduru, najbolje ilustrira ambiciju donositelja nametnutih rješenja. Na isti način možemo govoriti o izmjenama Izbornog zakona, nametnutog na sličan način, bez parlamentarne procedure, a najbolja ilustracija izbornih zabluda su bila nametnuta rješenja za Grad Mostar zbog kojih 12 godina nismo mogli organizirati izbore u Mostaru. Da apsurd bude veći, nedavni dogovori o izborima u Mostaru prvi su usuglašeni u Parlamentarnoj skupštini BiH potrebnom ustavnom procedurom'', kazao je predsjednik HNS-a.

Suprotno nastojanjima u traženju učinkovitih rješenja za stabilnu europsku BiH su, kako navodi, postojeća zlouporaba i pokušaji neskrivene majorizacije hrvatskog naroda kao najmalobrojnijeg u BiH, kroz uspostavu vlasti u Federaciji BiH bez predstavnika Hrvata. Primarno izbor predstavnika u Dom naroda Federacije BiH i Predsjedništvo BiH glasovima brojnijeg bošnjačkog naroda.

''U posljednje vrijeme bez imalo skrivanja protagonisti takvih politika šalju jasnu poruku hrvatskom narodu nazivajući ga manjinom i kako će taj proces okončati na izborima 2022. godine. Takve izjave možemo svakodnevno čuti od ključnih predstavnika bošnjačkih ili „probosanskih“ političkih stranaka ili njihovih glasnogovornika. Krijući se iza koncepta građanskog, s jasnim nakanama izgradnje Federacije BiH kao dominantno, za početak, bošnjačke države. Upravo zbog takvih i sličnih nasrtaja na BiH i njezine institucije zabrinjava šutnja međunarodnih predstavnika akreditiranih u BiH, onih istih administracija koje su se utrkivale u nametanju zakonskih i ustavnih rješenja. Upravo danas, kada je više od 80 % područja BiH ostalo bez predstavnika dva konstitutivna naroda, odnosno rijetke su sredine u kojima imate obilježja multietničnosti ili multikulturalnosti, kakva imamo u Gradu Mostaru, to je udar na BiH'', kazao je Čović.

''Zbog svih tih nasrtaja brojnošću, uz prešućivanje „zaštitnikā“ i „tumačā“ Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma, imamo najizraženiju institucionalnu krizu u BiH, gdje se „unitarizam i separatizam iščitavaju kroz strategije i dnevne politike ključnih političkih čimbenika, gdje se zagovornici građansko-unitarnog koncepta doživljavaju kao probosanske, patriotske snage, a svi koji se usude ukazati na povijesne vrijednosti bh. društva konstitutivnih naroda i jasnih federalnih odrednica Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma promoviraju u fašiste, redovito i u javnim elektroničkim medijima'', rekao je.