Jednoglasna potpora: Čović kandidat HDZ-a za člana Predsjedništva BiH
''Kada smo bili s predstavnicima EU jasno nam je kazano. Ostao je samo jedan detalj i da smo sada uradili Izborni zakon, imali bismo kandidatski status... Što se tiče aktiviranja Akcijskog plana za članstvo u NATO-u (MAP), to je završena priča. Mi smo u MAP-u i pitanje je hoće li on biti aktiviran danas ili u studenom. Ja bih volio da to bude već sutra i mislim da smo ispunili sve preduvjete'', kazao je Čović novinarima nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a BiH u Vitezu.
Istaknuo je kako će HDZ BiH nastaviti djelovati u pravcu da hrvatski narod u BiH bude suveren i konstitutivan te do kraja ravnopravan s drugim narodima.
''U iduća četiri mjeseca učinit ćemo sve da osiguramo da legitimni predstavnici hrvatskog naroda budu na svim administrativnim funkcijama'', dodao je on.
Ističući kako HDZ BiH ostaje najorganiziranija politička opcija i stožerna stranka hrvatskog naroda u BiH, Čović je najavio da će u narednih sedam dana održati sastanak s koalicijskim partnerima iz Hrvatskog narodnog sabora (HNS), na kojem će biti razgovarano o realizaciji prethodnih dogovora.
Na upit novinara da prokomentira ostale kandidate za članove Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, rekao je da HDZ BiH o njima ne razmišlja nego da je fokusiran isključivo na poziciju hrvatskog naroda, kao i na to da uvjerljivo dobije izbore.
''Prema svakom tko bude protukandidat ponašat ćemo se isto. Nećemo se baviti njima nego svojim glasačkim tijelom, pozicijom hrvatskog naroda i time da ostanemo snaga koja može predvoditi BiH na njezinom euroatlantskom putu i putu izgradnje pravne države i apsolutnog pozicioniranja hrvatskog naroda kao jednakopravnog'', kazao je Čović.
Ocijenio je kako dio kandidata dolazi iz glasačkog tijela koji se ne preklapa s glasačkim tijelom HDZ-a BiH.
-''vo, sarajevske stranke su predložile moguća dva ili tri kandidata. Međutim, trebamo biti realni, to je potpuno druga stranačka baza i potpuno drugo glasačko tijelo koje se s nama ne poklapa čak ni jedan posto. Tako da to nije nešto što će opterećivati našu kampanju'', istaknuo je Čović.
Najavio je kako će HDZ BiH u narednom razdoblju analizirati sve što je urađeno u protekle četiri godine na svim razinama vlasti te pozvao sve da se uključe u tu analizu.
Na današnjoj sjednici Predsjedništva HDZ-a BiH razgovarano je o izbornim aktivnostima te stranke, pripremi za izradu izbornih lista, a dogovoreni su i koncepti rada i djelovanja izbornog stožera.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović rođen je 1956. godine u Mostaru gdje živi sa suprugom Bernadicom s kojom ima dvije kćerke Sanju i Danielu. Diplomirao je 1979. godine, a magistrirao 1989. na Strojarskom fakultetu u Mostaru te doktorirao na Sveučilištu u Mostaru 1996. Čović je član HDZ-a BiH od 1994. godine.
Karijera
Čović od 1980. godine pa sve do 1998. radi u mostarskom poduzeću SOKO, prvo u tehnologiji i kontroli, a kasnije u rukovodstvu, da bi od 1992. do 1998. bio i generalni direktor ove firme.
Radio je kao viši asistent na Strojarskom fakultetu u Mostaru, a kasnije je postao vanredni pa redovni profesor Sveučilišta u Mostaru, gdje predaje i na Ekonomskom i na Filozofskom fakultetu.
Od 1998. do 2001. godine bio je zamjenik premijera i ministar financija u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH). Izabran je za člana Predsjedništva BiH 2002. godine, ali ga je s te pozicije smijenio visoki predstavnik Paddy Ashdown u ožujku 2005. godine, nakon što je Sud BiH potvrdio optužnicu protiv njega za zloupotrebu položaja.
Na općim izborima 2010. godine Čović je izabran u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, ali umjesto toga zauzima izaslaničko mjesto u Domu naroda. Čović je na Općim izborima 2014. godine izabran za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.
Imovina
Lider HDZ-a, prema imovinskom kartonu iz 2014. godine, ima kuće u Mostaru i Širokom Brijegu. Supruga Bernadica posjeduje poslovni prostor i suvlasnica je odvjetničkog ureda. Prema imovinskom kartonu, Čović nema automobil, a supruga vozi Audi 3. Naveo je da je kreditno opterećen 150.000 KM.
Sudski postupci
Čović je 2005. godine optužen da je kao ministar financija FBiH primio mito od braće Ivanković-Lijanović i pomogao im izbjeći skoro 30 milijuna KM carinskih obaveza. Nakon dva sudska postupka koja su trajala osam godina, Vrhovni sud FBiH je Čovića oslobodio optužbi 2013. godine.
Drugi put se našao pred Sudom BiH 2010. godine, kada je optužen da je zloupotrijebio svoj položaj federalnog ministra financija i sa tadašnji federalnim premijerom Edhemom Bičakčićem nenamjenski potrošio 7,8 milijuna KM iz proračunskih rezervi. Tim novcem su kupljeni i renovirani stanovi zaposlenicima u organima zakonodavne, izvršne i sudske vlasti. U ožujku 2011. godine Sud BiH je Čovića oslobodio optužbi.
Treća optužnica za zloupotrebu položaja i ovlasti protiv Čovića i još šest osoba je potvrđena 14. svibnja 2010. godine na Županijskom sudu Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ). Tužiteljstvo HNŽ ga je teretilo da je s ostalim članovima Upravnog odbora Javnog poduzeća Hrvatske pošte i telekoma (HPT) donio odluku da se dug od blizu 4,7 milijuna KM, koji je imalo ovo poduzeće prema tada već nepostojećem Ministarstvu obrane – HVO, prenese na tri privatne firme. Kasnijom naplatom dugovanja te firme su postale većinski vlasnici dionica Eroneta - najprofitabilnijeg telekomunikacijskog dijela HPT-a.
U vrijeme kada se to događalo Čović je bio ministar financija FBiH, zamjenik premijera FBiH i predsjednik Upravnog odbora HPT-a. Čović je oslobođen optužbi 2013. godine zbog apsolutne zastare kaznenog djela.
