Većina izaslanika u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine ističe kako je neophodno što prije iznaći rješenje za teško stanje u kojem se nalazi BHRT, a neki od njih su mišljenja da bi se u rješavanje ovog problema trebao uključiti i visoki predstavnik u BiH.
Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine je na sjednici koja je trebala biti održana 17. veljače, ali je prekinuta na samom početku zbog nedostatka kvoruma, trebao razmatrati i zahtjeve Radiotelevizije BiH koji bi, kako je navedeno, omogućili njeno normalno funkcioniranje.
U ovom dokumentu se zahtijeva od Parlamentarne skupštine BiH, s obzirom na njenu supsidijarnu odgovornost kao osnivača BHRT-a, i Vijeća ministara BiH da osiguraju provođenje/poštivanje člana 23. Zakona o javnom RTV sistemu BiH (raspodjela RTV takse) od sva tri javna RTV servisa.
Također se zahtijeva od Vijeća ministara BiH da hitno osigura kreditna sredstva s odgođenim plaćanjem za BHRT i da bude garant za BHRT.
Navodi se da su sredstva neophodna za potrebe plaćanja svih dugovanja BHRT-a, a kredit će biti pokriven i vraćen nakon naplate potraživanja BHRT-a po okončanju sudskih sporova s Radio-televizijom Republike Srpske.
Istovremeno, dodaje se u zahtjevu Radiotelevizije BiH, traže da Vijeće ministara BiH donese i odluku da se iz viška prihoda Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) ili tekuće proračunske rezerve BHRT-u hitno dodijele sredstva za izmirenje dugovanja BHRT-a.
"Od Predsjednika VSTV-a zahtijevamo utvrđivanje i javno objavljivanje razloga za odugovlačenje sudova u Republici Srpskoj kod donošenja presuda u sporovima između BHRT-a i RTRS-a u skladu s Odlukom Ustavnog suda BiH. Zahtijevamo hitno formiranje ad hoc komisije Parlamentarne skupštine BiH, koja će s Upravnim odborom BHRT-a i menadžmentom BHRT-a izraditi strategiju rješavanja problema i očuvanja BHRT-a", navodi se u zahtjevima Radiotelevizije BiH.
Međutim, izaslanici u Domu naroda PSBiH nisu razmatrali ove zahtjeve zbog prekida sjednice, ali su u izjavama za medije istaknuli neophodnost rješavanje problema BHRT-a.
Predsjedavajući Doma naroda Kemal Ademović je podsjetio da je grupa izaslanika nedavno održala sastanak s predstavnicima Samostalnog sindikata radnika BHRT-a koji su, kako je kazao, iznijeli "najgori mogući scenario koji je na pragu, a to je činjenica da može doći i do gašenja signala i da je zbog dugovanja koja oni imaju, a to su desetine milijuna, već ta institucija u kolapsu“.
"S obzirom na to da je očigledno da Parlamentarna skupština ne može odgovoriti ovome zadatku ili neće, pozvat ću visokog predstavnika da donese odluku kojom će izvršiti deblokadu Javnog radiotelevizijskog servisa BiH. Prvi zaključak koji sam bio pripremio pod ovom točkom jeste da se zadužuje Vijeće ministara i Ministarstvo prometa i komunikacija BiH da donese odluku kojom će se obavezati Regulatorna agencija za komunikacije BiH da se uključi u rješavanje problema BHRT-a, te da hitno prebaci 22 milijuna KM kako bi se izmirio dug prema EBU i spriječila blokada računa BHRT-a i gašenje signala. Drugi zaključak je da se zadužuje Vijeće ministara da hitno, kao osnivač, iznađe interventna sredstva za opstanak državnog javnog emitera u iznosu od 20 milijuna KM iz viška prihoda Regulatorne agencije za komunikacije ili tekuće proračunske rezerve", naveo je Ademović.
Prema njegovim riječima, dugovanja su puno veća, ali bi ovo značilo zaustavljanje agonije, isplatu plaća, plaćanje svih dugovanja i "ne bi se završilo na ovome, trebalo bi dalje nastaviti raditi na rješavanju ovog pitanja".
"Ako stane BHRT, mislim da ljudi ovdje nisu svjesni da će stati sve, s obzirom na moć i snagu repetitora u BiH, da ne pominjem neke druge, od sigurnosnih pa i nekih drugih agencija", izjavio je izaslanik Zlatko Miletić.
Dodao je kako misli da će se, kada bude svijest o tom pitanju sazrela, nadležni onda početi baviti ovim pitanjima.
"Po Poslovniku nama ostaje još mogućnost da se obratimo Uredu visokog predstavnika, s obzirom na hitnost u rješavanju ovog problema. Jer ako je mogao donijeti odluku da se dodijeli 120 milijuna Viaductu, ne znam zašto ne bi pronašao zakonsku osnovu da se pomogne makar privremeno Radioteleviziji Bosne i Hercegovine dok se sustavno ne riješi to pitanje", kazao je Miletić, dodajući da su razmatrali i tu mogućnost kada su nedavno razgovarali s predstavnicima Sindikata BHRT-a.
Naveo je da će se, ako ostale kolege to ne budu željele, on osobno obratiti Uredu visokog predstavnika.
Izaslanik Šefik Džaferović smatra da se mora naći način kako da BHRT funkcionira.
"Imamo zakone - zakon o sustavu i zakon o emiteru, i entiteti imaju zakone o emiteru. Moramo se vratiti na početak i implementirati u cijelosti te zakone, uspostaviti korporaciju, i mi nikada od važećih zakonskih rješenja nećemo odustati", naveo je Džaferović.
Dodao je da se pretplata mora uplaćivati, odnosno ubirati na cijelom prostoru BiH i uplaćivati na račune onako kako je to predviđeno zakonom o sustavu i raspoređivati unutar sustava onako kako je propisano zakonom o sustavu.
"Također, nećemo ni od toga odustati, jer to je zakonsko rješenje, sve dok se zakon ne promijeni u Parlamentarnoj skupštini BiH. Znam da je ovo jednostavno kazati, da život teče i da su potrebna urgentna rješenja. Mislim da se svi nivoi vlasti u BiH, izvršne vlasti, moraju pozabaviti ovim pitanjem i naći interventna sredstva kako bi BHRT mogao funkcionirati", kazao je Džaferović.
Jednostavno, istaknuo je on, moraju se naći sredstva da BHRT nastavi funkcioniranje.
"Ja sam odlučio da nerado spominjem visokog predstavnika, jer neke ljude to počinje pomalo da iritira. Ali nema druge. Mi funkcioniramo po Daytonskom mirovnom sporazumu. Ovo je očigledno kršenje Daytonskog mirovnog sporazuma kada je u pitanju BHRT i pozivam i visokog predstavnika da uradi svoj dio posla. Moguće je to uraditi. Intervenirao je kada je u pitanju slučaj Viaduct. Koliko znam, postoje izvori sredstava iz kojih je moguće alimentirati nužde da bi BHRT mogao nastaviti funkcionirati", naveo je Džaferović.
Izaslanik Želimir Nešković smatra da se pitanje BHRT-a treba razriješiti, dodajući "da se radi o velikim dugovanjima ovog javnog televizijskog servisa, koji jednostavno pripada i srpskom narodu u BiH; da se radi o velikom broju zaposlenih ljudi čije plaće su upitne i da se radi o jednom diskontinuitetu koji treba jednostavno završiti i omogućiti rad ove institucije".
"Ja se često ne slažem s uređivačkom politikom i s programskom politikom BHRT-a, imam mnogo zamjerki na rad u prethodnih sigurno i desetak i više godina. Ali treba postaviti tu instituciju na noge i omogućiti da u paritetu svakog naroda koji je osnivač praktično ove važne institucije u BiH jednostavno se omogući jedan normaliziran rad i da se onda mi svi borimo za prava i Republike Srpske i Federacije BiH i za sva tri naroda kroz tu instituciju. Ovo je najgora moguća solucija, kada se gomilaju dugovi, kada se dovode u pitanje egzistencije obitelji ljudi koji rade u toj instituciji. Kao i mnoga druga pitanja koja su bila daleko teža na nivou BiH, mislim da i ovo pitanje može da se riješi", kazao je Nešković.
