Dodikovo pismo lobistima predano Vijeću sigurnosti

Pismo ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Konakovića upućeno Ujedinjenim narodima postalo je službeni dokument Vijeća sigurnosti UN-a, nakon što ga je Misija BiH pri UN-u formalno proslijedila ovom tijelu, izvijestila je Federalna televizija.

''Time je sadržaj pisma distribuiran svim članicama Vijeća sigurnosti, čime su Ujedinjeni narodi i međunarodna zajednica službeno upozorene na, kako se navodi, konkretne i dokumentirane secesionističke aktivnosti rukovodstva Republike Srpske'', izvijestio je Ivica Puljić.

Provjerljivi podaci

U pismu se iznose novi, kako je navedeno, provjerljivi podaci koji potvrđuju da rukovodstvo entiteta Republika Srpska, predvođeno Miloradom Dodikom i njegovom strankom SNSD, provodi politički projekt čiji je krajnji cilj odcjepljenje RS-a od Bosne i Hercegovine.

U dokumentu koji je dostavljen Vijeću sigurnosti navodi se da su, po prvi put, politički ciljevi Milorada Dodika formalno i eksplicitno navedeni u pravno obvezujućem dokumentu podnesenom Ministarstvu pravde Sjedinjenih Američkih Država u skladu sa Zakonom o registraciji stranih agenata (FARA).

Kako se ističe, prema službenim FARA podnescima, vlasti Republike Srpske zaključile su ugovor o lobiranju s kanadskom firmom Dickens & Madson (Canada) Inc., koju zastupa Ari Ben-Menashe. Ugovor je, kako se navodi, potpisan u ime RS-a od strane predstavnika tog entiteta u Austriji, kao izaslanika Milorada Dodika.

U pismu se posebno naglašava formulacija iz tog ugovora: Neovisnost Republike Srpske kao krajnji cilj.

Ministarstvo vanjskih poslova BiH u pismu ističe da ti ciljevi ''nisu navodni, pretpostavljeni ili interpretirani – oni su eksplicitno definirani i pobrojani''.

Namjeran napad

U pismu se navodi da ovakve aktivnosti predstavljaju ''direktan i namjeran napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine'', uspostavljen Aneksom IV Općeg okvirnog sporazuma za mir, odnosno Daytonskog mirovnog sporazuma. Dalje se upozorava da je riječ o pokušaju internacionalizacije i legitimizacije secesionističkih ciljeva kroz paralelne strukture i komunikacijske kanale koji podrivaju suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.

Posebno se naglašava da je ovo prvi put da su te namjere dobile ''jasnu formu i točke djelovanja'', dokumentirane i javno registrirane pred stranom vladom, pod prijetnjom krivične odgovornosti, čime je, kako se navodi, otklonjena svaka dilema o prirodi i krajnjim ciljevima tog političkog projekta.

U pismu se također ističe zabrinutost zbog, kako se navodi, sve radikalnije i zapaljivije retorike Milorada Dodika. Ukazuje se na izjave koje se ocjenjuju kao islamofobne, etnički uvredljive i dehumanizirajuće prema Bošnjacima, te na pokušaje predstavljanja Bosne i Hercegovine kroz narativ civilizacijskog sukoba između kršćanstva i islama.

Opasno poticanje

Takva retorika se u pismu opisuje kao opasno poticanje vjerski obojenih podjela i dio šire strategije konsolidacije političke moći u kontekstu secesionističkog projekta.

Ministarstvo vanjskih poslova BiH upozorava da bi svaki pokušaj prekrajanja granica ili narušavanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine predstavljao izravnu prijetnju miru uspostavljenom Daytonskim sporazumom, uz rizik od ponovnog izbijanja nasilja. Podsjeća se i na tragične posljedice politike iz devedesetih godina, uključujući više od 100.000 žrtava i genocid u Srebrenici, te se naglašava vitalna važnost očuvanja Daytonskog mirovnog sporazuma kao temelja stabilnosti i ustavnog poretka BiH.

Na kraju pisma, Bosna i Hercegovina poziva međunarodnu zajednicu da reagira ''jedinstveno, jasno i odlučno'' u obrani međunarodnog prava, Povelje Ujedinjenih naroda i Daytonskog mirovnog sporazuma, ističući da je kontinuirana podrška međunarodne zajednice od ključnog značaja u trenucima kada je ustavni poredak zemlje otvoreno doveden u pitanje.

Federalna televizija navodi kako je objavljivanjem pisma kao službenog dokumenta Vijeća sigurnosti UN-a, ''pitanje secesionističkih aktivnosti rukovodstva Republike Srpske dobilo i formalnu međunarodnu dimenziju, čime je ova tema stavljena na stol najvišeg tijela Ujedinjenih naroda zaduženog za očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti''.