Detektor će mapirati govor mržnje i incidente tijekom izborne kampanje

Mapiranje mržnje baza je podataka o diskriminatornom govoru, negiranju genocida i drugih ratnih zločina koje dužnosnici ili javne osobe izgovaraju u medijima ili na društvenim mrežama, kao i o incidentima u kojima se potiče mržnja ili veličaju osuđeni ratni zločinci.

Direktor BIRN-a BiH Denis Džidić kazao je kako je organizacija na čijem je čelu prethodnih godina izvještavala o povećanom govoru mržnje tijekom kampanja i izbora te otkrivala brojne incidente i nepravilnosti.

"Smrt Ratka Mladića gotovo je u potpunosti zaokupila razdoblje pred početak izborne kampanje i još jednom pokazala koliko se politička borba u Bosni i Hercegovini oslanja na prošlost, umjesto na razgovor o budućnosti", naveo je Džidić i dodao kako strahuje kako će i predstojeća kampanja biti podložna manipulacijama prošlošću i govoru mržnje te se protiv toga mora sustavno boriti.

Mapiranje će se provoditi od 4. rujna do 4. listopada. Iako predizborna kampanja završava 3. listopada u 7 sati ujutro, Mapiranje mržnje pratit će kršenje izborne šutnje i problematične poruke sve do nedjelje, 4. listopada, na dan održavanja Općih izbora.

"To je posebno zabrinjavajuće jer biračima uskraćuje ono što bi izborna kampanja zapravo trebala ponuditi, mogućnost usporediti politike i odluče tko nudi uvjerljiviji plan za budućnost", dodao je Džidić.

Prema Izbornom zakonu BiH, govor mržnje u predizbornoj kampanji nije dopušten kandidatima i pristalicama političkih stranaka, listama neovisnih kandidata, nacionalnih manjina i koalicija, kao ni neovisnim kandidatima i njihovim pristalicama te zaposlenima ili na drugi način angažiranima u izbornoj administraciji.

Prema izmjenama Izbornog zakona, za govor mržnje te objavu ili korištenje takvih sadržaja predviđene su novčane sankcije od 3.000 do 30.000 KM.

Prema Kaznenom zakonu BiH, koji je u srpnju 2021. nametnuo bivši visoki predstavnik, zabranjeno je negiranje genocida i drugih ratnih zločina, veličanje ili dodjeljivanje priznanja, nagrada, spomenika ili bilo kakvog podsjetnika osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, za što je predviđena kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora.