Da nije stranaca, u BiH bi već bio rat

''U Bosni i Hercegovini bi već došlo do eskalacije sukoba da nije utjecaja međunarodne zajednice'', rekao je u ponedjeljak hrvatski ministar obrane Ivan Anušić na konferenciji ''Sigurnost u BiH – temelj mira i stabilnosti'', prenosi Hina.

''Jasno je da bi bez umiješanosti europske i svjetske politike u Bosni i Hercegovini već došlo do određenih eskalacija sukoba'', izjavio je Anušić uoči početka skupa.

Hrvatski ministar obrane je u otvaranju konferencije rekao da BiH sa svojim specifičnostima i poviješću ''nikako da pronađe put mira, stabilnosti i prosperiteta za sve one koji žive u njoj''.

Veliki brat

''Aktualne geopolitičke okolnosti ne idu u prilog stabilizaciji situacije u toj zemlji, a više nema ni onog što se ranije podrazumijevalo – prisutnosti 'velikog brata' kao autoriteta u BiH'', nastavio je Anušić, referirajući se na SAD i novo američko vodstvo koje je donijelo promjene u američkoj vanjskoj politici.

On smatra da je takva situacija prilika za Hrvatsku koja ponovno ima šansu biti ''regionalni igrač'' i bolje se pozicionirati u odnosu na jugoistok Europe jer kao država članica NATO-a i Europske unije ima određene ''poluge'' utjecaja.

''Hrvatska poučena iskustvima iz devedesetih godina, kad također nije vjerovala da će biti sukoba, ne smije okretati glavu od situacije u BiH koja je u velikoj opasnosti'', smatra Anušić.

Dopredsjednik Republike Srpske iz redova Hrvata Davor Pranjić ipak smatra da se ''situacija smirila'' te da ''nema zaoštrene retorike'' nakon što je predsjednik tog entiteta Milorad Dodik krajem veljače osuđen na godinu dana zatvora pa počeo prijetiti secesijom i najavio niz mjera koje potkopavaju jedinstvo BiH.

Pranjić: Hrvati u BiH se ne trebaju brinuti

Dodik je u međuvremenu otišao u Izrael pa 'nestao' nakon što je protiv njega raspisana međunarodna tjeralica.

Dopredsjednik RS-a poručio je da se Hrvati u BiH i u RS-u ne trebaju brinuti te je naglasio da BiH jedino može opstati i osigurati si mir i stabilnost u okvirima Dejtonskog sporazuma.

Pranjić je kazao kako su napetosti doprinijeli i bošnjački i srpski mediji koji su neobjektivno prenosili situaciju oko Dodika. Izdvojio je primjer naslova „duge cijevi na ulicama Banja Luke”, pa naglasio da je takvo naoružanje uvijek na ulicama glavnog grada Republike Srpske kad zasjeda parlament te da ono u tom trenutku nije bilo nigdje drugdje u gradu.

''Tijekom proteklog perioda povišenih tenzija nijedan Hrvat ne bi bio ugrožen u RS-u te se nije dogodio nijedan najmanji incident, čak ni verbalnog karaktera'', nastavio je Pranjić, pa dodao da politički i sigurnosno ipak postoji razlog za brigu.

Kriva procjena u Banja Luci

Dopredsjednik RS-a rekao je da su predstavnici hrvatskog naroda u BiH jedini u toj zemlji koji istinski žele europski put.

''Od 14 reformskih procesa koje je BiH trebala ispuniti na zahtjev Europske komisije, sve do jednog su inicirali i proveli  hrvatski dužnosnici'', kazao je Pranjić.

Zastupnik Europskog parlamenta i bivši hrvatski šef diplomacije Davor Ivo Stier u raspravi je rekao da se u međunarodnim krugovima ''promijenila percepcija'' hrvatskih predstavnika u BiH kao nekog tko je dio problema u toj zemlji te da se danas u EU-u i NATO-u zna da su upravo oni ti koji zagovaraju euroatlantsku integraciju.

Stier je govorio i o ''krivoj procjeni'' u Banja Luci i Beogradu da će se promjenom u Bijeloj kući ''otvoriti prostor za srpski svijet'', referirajući se na koncept koji zagovara političko vodstvo Srbije, a kritičari ga smatraju krinkom za nastavak velikosrpskih politika.

Manevarski prostor

''Srpsko vodstvo 'potpuno je krivo procijenilo' signale iz Washingtona i potom doživjelo 'hladan tuš''', rekao je.  To je smanjilo ''manevarski prostor Dodika'', a rezultiralo je i ublažavanjem retorike službenog Beograda i poteza predsjednika Aleksandra Vučića koji je ''pokušao smiriti'' situaciju pozivom na dijalog.

Stier je istaknuo nužnost postizanja političke ravnopravnosti unutar BiH, s naglaskom na promjenu izbornog zakona kako bi Hrvati konačno bili pravedno politički zastupljeni.

''BiH može funkcionirati jedino tako da se i Hrvati, i Bošnjaci i Srbi dobro osjećaju u njoj'', zaključio je Stier.