Cvitanović: Izbora neće biti; Cilj je od Federacije napraviti bošnjačku Republiku Srpsku

Gost izdanja Rezimea u četvrtak bio je Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ-a 1990.

Kaže da je toliko problema u BiH da je teško izdvojiti samo jedan, ali "stabilizacija društveno-političke situacije u bi na osnovu koje ćemo moći posvetiti se ekonomskim problemima u BiH, tako bih formulirao taj broj jedan od najvećih problema trenutno u BiH. Silna poskupljenja kojima smo svjedoci svaki dan, neusvajanje zakona koji će omogućiti građanima da komotnije prežive ove izazove i krize koje stoje pred nama, promjena Izbornog zakona, djelomična izmjena Ustava, stabiliziranje odnosa u Federaciji BiH kao lokomotive ove države, to je nekoliko ad hoc problema koje bih stavio u prioritet i koje je nužno pod hitno riješiti".

"Mislim da je vrlo neozbiljno i neodgovorno ne što dana nije to usvojeno, već što već poodavno nisu urađene sve analize koje treba uraditi što bi to značilo i na proračune, na koji način bi se iskontroliralo smanjenje cijene goriva raznim inspekcijama, nadzorom mnogih špekulanata u BiH koji na ovoj krizi se silno bogate na štetu većine građana koji žive u BiH. I ukidanje akciza i smanjenje pdv-a na nužne životne namirnice. Nažalost i danas je bilo kasno, ali vidimo da idemo dalje u budućnost. Smatram da je to jedna velika pogrešna."

Ponovno će građani zbog svega ispaštati

Cvitanović smatra da je problem strah da neće više biti prostora u proračunu za manipulaciju tim novcem.

"Nalazimo se u izbornoj godini kada su ti novci strankama na vlasti jako potrebni. I ponovo će građani zbog toga svega ispaštati. Cijena od 3 KM po litri goriva je za uzbunu svima nama da se moramo odreći minimuma da bi smo omogućili onima koji najmanje imaju u BiH da mogu bar kratkoročno preživjeti ove udare koje doživljavaju na svoju egzistenciju".

O protestu umirovljenika kaže da ne bismo smjeli ući u područje da pravimo razdor između različitih populacija.

"Sve te populacije žive u vrlo složenoj situaciji. Punjenja proračuna nikada nisu bila veća, a mirovine su ispod 400 maraka".

Smatra da je dizanje poreza na dobit veoma opasno za kantone

"Porez na dobit je 10% u ovom trenutku, plan je da ga dignu na 30%. A u Republici Srpskoj je 8%. To će izazvati da se sjedišta mnogih značajnih firmi prebace u RS, a porez na dobit je kantonalni prihod u stopostotnom iznosu. Bojim se da ćemo svi osjetiti takve rabote koje nisu dobre za Federaciju BiH".

Kada je riječ o Zakonu o sprječavanju sukoba interesa navodi da je vrlo neozbiljno što su HDZ i SNSD glasali protiv.

"I licemjerno i neodgovorno i nekorektno prema želji i ambiciji da idemo ka EU. Ali ne znam obrazloženje što je se nalazilo u tom zakonu, kojom procedurom je došao u Dom naroda, itd. Ti zakoni se moraju hitno usvojiti".

Vanjska politika BiH mora biti 100% usuglašena sa EU

Cvitanović ističe da vanjska politika BiH mora biti 100% usuglašena sa EU.

"Ako je EU uvela sankcije Rusiji, to mora uraditi u obimu koji EU traži od BiH, i BiH. Ja koliko  znam stav u okviru HNS-a da će Vijeće ministara paket koji će biti usuglašen sa EU donijeti ili predložiti, hoće li ga uspjeti izglasovati ne znam. Moj stav je da je agresija Rusije na Ukrajinu vrlo jasna. To moramo reći zbog toga što smo to doživjeli, što smo to prošli u nekom sličnom obliku. To moramo reći zbog onih jadnih, napaćenih ljudi, zbog stotine hiljada ubijene djece i ako je EU uvela sankcije BiH ako želi u EU mora pokazati vrlo jasan, nedvojben stav."

Naglašava da vlast u BiH uopće ne funkcionira

"Ne funkcioniraju parlamenti, ne funkcionira Vijeće ministara, imamo Vladu FBiH koja osam godina radi a čiji su efekti Bože dragi sačuvaj. Imamo jednostavno potpunu netransparentnost u radu svih institucija, jednostavno imamo blokadu svih procesa na svim razinama. Potrebno je riješiti ovaj politički ambijent, vratiti se u institucije, početi donositi odluke, raditi u interesu ove države i svih njenih građana. Ali očito tu ne postoji ni mudrosti ni hrabrosti, već tu postoji puno populizma, politikanstva, puno priprema za izbore. Nikom očito država nije na prvom mjestu, već je negdje tamo na zapećku. Na prvom mjestu je stranka i osobni interesi i to nas je sve skupa i dovelo u ovakvu situaciju. Nekada me strah kada vidim kako se neodgovorno aktuelna vlast ponaša prema građanima BiH. I zato netko mora odgovarati, a najbolja kazna je na izborima pokušati sa nekima drugima".

Na pitanje hoće li biti izbora u listopadu 2022. godine Cvitanović odgovara: "Po Izbornom zakonu koji je aktualan u BiH izbora neće biti. Ja vjerujem da neće biti jer smatram da, ako je Ustavni sud BiH donio odluku da dio Izbornog zakona ne važi, da je suprotan Ustavu i odgovorio prije 20-ak dana da ta ista presuda nije provedena, ne postoji ni minimum zakonskog okvira da bi se ti isti izbori mogli raspisati. To smatram iskreno protuustavnim djelovanjem, protudaytonskim djelovanjem. To smatram silovanjem demokracije. Vidjet ćemo hoće li se raspisati izbori. Ni ovakav SIP nije izabran sukladno procedurama. Smatram i vjerujem da će se vrlo neodgovorno ponašati i da će raspisati izbore, a nastavak takvih aktivnosti sigurno će naići na reakciju svih nas koji tvrdimo da nije prostor otvoren da bi se izbori mogli raspisati. Ja želim da se izbori održe, ali nažalost nema uvjeta da se oni raspišu".

Cilj je od Federacije napraviti bošnjačku Republiku Srpsku

Navodi da presuda po apelaciji Ljubić nije bila donesena posljednji put kad je Čović izabran, 2014. godine.

"Izbori 2018. su bili nakon presude i održani su i tada protiv zakona na način da je SIP odredio model kako izabrati izaslanike iz kantonalnih skupština u Dom naroda FBiH i time sebi uzelo zakonodavnu nadležnost koja mu ni po čemu ne pripada. Većina stranaka za koje glasaju Bošnjaci su u potpunosti željele ne provesti tu presudu jer ona jasno kaže da Dom naroda se bira na način da on predstavlja narode, a ne županije. Vrlo je licemjerno poistovjećivati položaj hrvatskog naroda sa Čovićem i HDZ-om BiH. Priča oko Izbornog zakona se odnosi na sve Hrvate u BiH".

O pregovorima o izbornoj reformi Cvitanović kaže da je njegov ukupni dojam jedna ogromna tuga i razočarenje.

"Problem je bio konceptualne naravi pristupa rješenju problema. Dakle, imamo s jedne strane presude Europskog suda za ljudska prava kroz koje treba otkloniti mogućnost da se svi mogu kandidirati. I druga je presuda Ustavnog suda BiH po apelaciji Ljubić koja se odnosi na Dom naroda FBiH. Želja da se Dom naroda svede na poziciju Vijeća naroda RS-a, a znajući u kakvoj poziciji žive Bošnjaci i Hrvati u RS-u, da ih nema, da su u institucijama ispod razine bontona i kad to tražite za FBiH pa zar nije jasan pokazatelj šta vam je cilj napraviti od Federacije. Moja impresija je da je cilj od Federacije napraviti bošnjačku Republiku Srpsku".

Želim najjasnije odvojiti i Dragana Čovića i HDZ BiH od teme Izborni zakon

Ističe da SDA i HDZ BiH nose najveći izborni legitimitet, najveću odgovornost i najveći dio vlasti u proteklih 25-30 godina.

"Na njihovim politikama je najviše propusta, najviše odgovornosti za ovakvo stanje. Ja teret ne želim dijeliti na te dvije stranke. Ja želim najjasnije odvojiti i Dragana Čovića i HDZ BiH od teme Izborni zakon, da je to ono o čemu oni trebaju pričati ili ono o čemu bi oni trebali odlučivati. Ovo je pitanje BiH".

Pojašnjava da je HNS pristao na indirektan izbori, ali da su iz RS-a rekli da im je to potpuno neprihvatljivo.

"Mi smo pristali i na direktan izbor ako idemo sva tri i na indirektan ako idemo dva. Mi nemamo problem sa asimetrijom jer se legitimitet crpi, on ide odozdo", piše Federalna.ba.