Ćudić: Nema argumenata protiv Zakona o kontroli pušenja, oduprite se lobijima

Povodom sutrašnje sjednice Zastupničkog doma Parlamenta FBiH na kojoj će biti razmatran i Zakon o kontroli pušenja, oglasila se Sabina Ćudić:

''U proteklim danima susreli smo se sa nizom neosnovanih argumenata kojima se pokušava zaustaviti donošenje Zakona o kontroli pušenja. Niti jedan od tih argumenata nije baziran na istraživanjima i analizama, ali jeste direktno u funkciji duhanske industrije. Smatram da se prilikom razmatranja ovog zakona moramo voditi interesima zdravlja građana, održivosti zdravstvenog sustava, ekonomskim učincima, interesima mladih, brigom za okoliš i europskim putem BiH. Krenimo redom.

Zdravstveni sustav BiH, kako je i protekla godina pokazala, je u dubokoj krizi, a u pojedinim segmentima na rubu kolapsa. Nemoguće je odvojiti ovaj zakon od ogromnih pozitivnih učinaka na zdravstveni sustav FBiH. Samo u FBiH zabilježeno je da se tri četvrtine svih smrtnih ishoda od različitih oboljenja dovode u direktnu vezu s faktorima rizika pušenja ili izloženosti duhanskom dimu. Kada je u pitanju zdravstveno stanje radnika u ugostiteljstvu, gotovo 80 posto njih navodi da su dnevno izloženi preko pet sati duhanskom dimu. Skoro polovina ispitanika navodi da imaju smetnje u disanju i glavobolje, 50 posto žena navodi upale disajnih putova, a trećina muškaraca mučninu i smetnje u probavi. Kada su u pitanju radnička prava, skoro dvije trećine ugostiteljskih radnika ističe da bi željeli raditi na radnom mjestu na kojem je uvedena zabrana pušenja.

Istovremeno, u fokusu ovog zakona moraju biti njegovi učinci na naše mlade. Većina trenutnih aktivnih pušača počela je konzumirati duhanske proizvode prije svoje 18-te godine. Zabilježeno je da duhanska industrija upravo targetira tinejdžere kao svoje buduće dugogodišnje ili cjeloživotne korisnike. Samo u Sarajevu 194 prodajna mjesta duhanskih proizvoda nalaze se u neposrednoj blizini škola. Ne možemo ignorisati činjenicu da su nargila barovi u čitavoj regiji upravo najprisutniji u FBiH i specifično targetiraju omladinu. Posebno je zabrinjavajuća percepcija da je pušenje nargila manje štetno po zdravlje. Dokumentirane posljedice pušenja nargile po zdravlje su srčane tegobe, smanjenje disajnog kapaciteta pluća te dugoročno bolesti srca i krvnih sudova.

Posebno je interesantan stav baziran na percepciji da usvajanje ovog zakona vodi ka dalekosežnim negativnim ekonomskim posljedicama. Regionalno i europsko iskustvo pokazuje da je ova bojazan potpuno neutemeljena. Zemlje koje bilježe približne stope pušenja kao što su Crna Gora, Makedonija i Kosovo, uvođenjem ovakvog zakona nisu zabilježile negativne ekonomske posljedice, kao ni njihov uslužni sektor. Detaljna istraživanja u EU, a u zemljama koje imaju tradiciju konzumiranja duhanskih proizvoda, poput Irske, pokazuju ne samo da nisu zabilježeni negativni efekti restrikcija pušenja, već su pojedine zemlje zabilježile i rast profita u ugostiteljskom sektoru. Naši sugrađani u FBiH godišnje troše jednu milijardu i sto pedeset milijuna KM na duhanske proizvode od čega najviše profitira duhanska industrija. Zamislimo dio tog novca preusmjeren u druge sektore. Stoga zabrinjava paušalnost lokalnih 'ekonomskih analitičara' koji nude opservacije, ali ne i analizu te se dovode u pitanje motivi njihovog agresivnog djelovanja u korist duhanske industrije. Niti jedan od njihovih 'argumenata' nije potvrđen u regiji i Europi, gdje je ovaj zakon već donesen.

Ono što nedostaje u BiH jesu analize koje tretiraju dugoročne katastrofalne ekonomske učinke zdravstvenog stanja stanovništva na zdravstveni sustav pa samim tim i proračune Federacije, države i županija. Napominjem da tretiranje bolesti koje se dovode u vezu s pušenjem troši resurse i smanjuje pristup ostatka stanovništva zdravstvenom sustavu. Budžet koji se puni ovisnošću svojih građana, pa i mladih, nije održiv proračun niti nudi perspektivu mladima u FBiH.

Podsjećam, također, da je trenutno stanje neprihvatljivo za europski put BiH što je jasno i iz izjave šefa delegacije EU u BiH iz 2017. godine koji kaže da mora biti jasno da je legislativa za kontrolu duhana koja je trenutno u proceduri u oba entiteta podržana od strane EU, da predstavlja važan dio u procesu EU integracije, a i da se pitanja iz ove oblasti nalaze u upitniku Europske komisije.

Također, nije zanemarljiva ni činjenica da se u FBiH godišnje baci 6, 5 milijardi opušaka i preko 327 milijuna komada ambalaže.

Što nam u konačnici ovaj zakon donosi? Zdravije stanovništvo, rasterećenje zdravstvenog sistema, čišći okoliš, korak na europskom putu, perspektivu ekonomskog rasta koji nije zasnovan na nanošenju štete građanima.

Pozivam kolege i kolegice u Parlamentu da se odupru pritiscima i lobijima te da se prilikom sutrašnjeg glasanja vode interesom građana Federacije BiH, a posebno mladih, jer u ovaj dom su nas birali građani, a ne duhanski lobi.''