Čović protiv američkog prijedloga

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović u četvrtak je rekao da se o "etničkim prefiksima" pri izboru vlasti u Bosni i Hercegovini ne treba pregovarati, komentirajući prijedloge o Izbornom zakonu dva dana nakon što je američki izaslanik za izbornu reformu u BiH Matthew Palmer predložio njihovo uklanjanje.

Čović je u četvrtak u Odžaku, gdje se susreo s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem uoči ceremonije otvaranja mosta kod Svilaja, rekao da se može raspravljati o racionalnoj organizaciji BiH, ali ne i o "pitanju zadovoljenja potrebe osiguranja jednakopravnosti triju naroda”.

Predznaci

To je „minimumim" određen ustavom i Daytonsko-pariškim sporazumom, naglasio je čović.

Naime, posebni izaslanik američkog State Departmenta zadužen za reformu izbornog sustava u BiH Matthew Palmer doputovao je u četvrtak u Sarajevo gdje je započeo novu seriju razgovora čiji je cilj potaknuti pregovore kako bi se došlo do rješenja za izmjene izbornog zakona, potvrdili su iz veleposlanstva SAD u BiH.

Palmer je uoči dolaska u BiH kazao kako je SAD smatra da bi problem mogao biti riješen ukidanjem etničkih prefiksa kod članova državnog vrha.

Takva naznaka na tragu je potrebe da se riješi pitanje provedbe presuda Europskog suda za ljudska prava koji je u pet slučajeva utvrdio kako je dio građana BiH diskriminiran u izbornom procesu jer se u državni vrh i Dom naroda parlamenta BiH mogu birati samo pripadnici konstitutivnih naroda.

Pročitajte još

Palmer je tu: Kreće akcija oko Izbornog zakona

''Etničkih predznaka, odnosno svega što se tiče konstitutivnih naroda u ustavu BiH i u svim našim zakonima, u izbornom kapacitetu ima negdje oko tri posto u svim izbornim jedinicama", rekao je Čović.

"A u 97 posto se radi o klasičnom građanskom modelu”, rekao je Čović, predsjednik najveće stranke Hrvata u BiH, pa dodao da „treba naći mjeru između građanskog i etničkog”.

Stav Hrvatske

Plenković je u Odžaku ponovio stav Hrvatske koja insistira da se uoči izbora koji se u BiH trebaju održati u listopadu iduće godine treba postići „konsenzus između političkih stranaka i institucija, uz podršku međunarodne zajednice”.

Time se želi izbjeći situacija gdje bošnjački glasači izaberu hrvatskog predstavnika u tijelima vlasti, „što se nije događalo prije 2006. godine”, naglasio je hrvatski premijer.

On je to nazvao „dezavuiranjem slova, duha i političkog dogovora” postignutog u Daytonu i Parizu te praksom „koja je loša za odnose između Hrvata i Bošnjaka”.

„Sve što radimo je za unaprjeđenje povjerenja i dijaloga i da zajednički nađemo rješenje gdje će se svi narodi dobro osjećati i biti zastupljeni onako kako je zamišljeno na konceptu jedne države, dva entiteta i tri konstitutivna naroda”.

„To je hrvatska pozicija i na tom tragu razgovaramo s predstavnicima Europske unije i SAD-a”, rekao je Plenković uoči ceremonije otvaranja mosta između Hrvatske i BiH na kojoj sudjeluje i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen na kraju svoje turneje zemljama zapadnog Balkana.