Čović: OHR mora biti zatvoren, ovako BiH nema šansu

"Svima onima koji danas ističu da je ovo najveća kriza BiH od uspostave Daytona, poručujem kako ja sve pamtim pa kažem da to ipak nije slučaj", izjavio je zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH Dragan Čović na konferenciji povodom 30. godina Daytona, koju je u petak u Zagrebu organiziralo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.

Treći, zadnji panel konferencije "30 Years After Dayton: Leading the Way with Local Solutions", na kojoj se raspravljalo o povijesnim okolnostima sklapanja Daytonskog sporazuma, trenutačnoj situaciji u BiH te izgledima za budućnost, ugostio je aktualne političke aktere Bosne i Hercegovine, među njima i zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH Dragana Čovića. 

Čovićeva ocjena političkih kriza

Jedan od njegovih zaključaka bio je odgovor na u zadnje vrijeme često isticanu konstataciju da BiH trenutačno prolazi kroz jednu od najvećih kriza od potpisivanja Daytonskog sporazuma.

"Svima onima koji danas ističu da je ovo najveća kriza BiH od uspostave Daytona, poručujem kako ja sve pamtim pa kažem da to ipak nije slučaj. Samo bih se vratio 25 godina unazad, kada je pritisak međunarodnih institucija doveo do toga da je visoki predstavnik Petrić sankcionirao 180 hrvatskih dužnosnika na svim razinama. To je bila prava kriza. Ili idemo se sjetiti kako se tenkovima ušlo u Hercegovačku banku. Tada je narušen sustav, tim gospodarskim udarom", izjavio je Čović.

Dodao je kako se Ured visokog predstavnika (OHR) što prije mora zatvoriti i riješiti pitanje državne imovine, jer nametnute odluke blokiraju niz velikih financijskih projekata što dovodi do toga da, kako je naglasio, "bh. gospodarstvo u ovakvim prilikama nema šansu".

Naglasio je u tom kontekstu da je projekt Južne plinske interkonekcije od ključnog značaja za Hrvate i cijelu BiH, ali da bi po njegovu mišljenju najbolje bilo "dati koncesiju Amerikancima koji bi svoja ulaganja zaštitili i to brzo završili". 

Stajališta Cvijanović o ulozi međunarodne zajednice

Članica predsjedništva BiH Željka Cvijanović u svom je izlaganju naglasila da BiH jednostavno ne funkcionira te se složila s Čovićem po pitanju utjecaja Međunarodne zajednice.

"Trideset godina poslije Daytona, vrijeme je da se podvuče linija i vidi što se treba raditi u budućnosti. Da su nam 'cvjetale ruže', ne bi trebalo podvlačiti crtu, kretali bi se naprijed, ali očito je država zaglavljena u svojim neuspjesima, nesposobna postići bazični politički dijalog", izjavila je.

Dodala je kako ju raduje inicijativa da se inzistira na lokalnim rješenjima i da je to jedini izlaz za BiH, ali ipak naglasila da je više optimizma bilo u prvim godinama nakon Daytona nego danas.

"Na kraju smo dobili iskrivljenu stvarnost, jer u Ustavu piše jedno, a realnost je drukčija. BiH je bila i ostala eksperiment, jer visoki predstavnik po Daytonu nije zakonodavac, a u praksi smo baš to dobili - more zakona bez parlamentarne potpore. Nalazimo se na prekretnici – ili ćemo se dogovoriti kako dalje, ili pustiti da stvar propadne", zaključila je Cvijanović. 

Rasprava o OHR-u i europskom putu

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković posebno je zahvalio Vladi Republike Hrvatske i Andreju Plenkoviću koji je, kako je rekao, snažno lobirao za BiH na njenom putu integracije u EU, no u njegovom odgovoru na stavove članice predsjedništva Cvijanović razvila se britka politička diskusija.

"SNSD je trenutačno od svih stranaka u Europi najbliža Putinovom režimu", naglasio je te podcrtao da je i on 'za' da se OHR ugasi, ali da se zato moraju ostvariti uvjeti.

"Devetsto odluka OHR-a je implementirano, a sada se pojavljuje stav kako to nije bilo dobro za BiH. OHR je nešto što treba Bosni i Hercegovini upravo zbog njenog Daytonskog sporazuma. Ona živi najjaču krizu dosad i to zbog napada SNSD-a na njenu ustavnost. Došlo je vrijeme da kažemo da Dayton nije dobar, ali puno ih se igra s vatrom vraćajući se u devedesete", poručio je Konaković.

Riječ je imala i zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko koja je istaknula da se "u EU stvorila atmosfera o BiH koje u političkom Sarajevu nisu svjesni".

"Mislim da je u EU parlamentu svima jasno da se radi o nedostatku volje po pitanju preustroja s kojim bi BiH postala funkcionalna. Nešto se mora mijenjati kako bi tri naroda našla svoj put, a BiH profunkcionirala", zaključila je Zovko.