Čović: Nositelj Južne plinske interkonekcije trebala bi biti tvrtka sa sjedištem u Mostaru

Američka vlada aktivno potiče povezivanje Hrvatske i Bosne i Hercegovine plinovodom, pa su ovih dana u Sarajevo stigli investitori iz SAD-a. 

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović najavio je u sljedećih 10 dana razgovore s američkim tvrtkama koje su zainteresirane za gradnju Južne plinske interkonekcije.Čović dodaje kako je uz niz novih propisa još potrebno izmijeniti postojeći zakon o plinskom povezivanju, koji je prihvaćen na brzinu i bez predstavnika Hrvata u BiH.

Sjedište u Mostaru

"Naš primarni cilj je definirati tvrtku koju bi napravili kao jednu asocijaciju tvrtki iz javnog segmenta djelovanja iz Hrvatske i BiH, Federacije BiH, koja bi bila nositelj projekta Južne plinske interkonekcije sa sjedištem u Mostaru, a paralelno s tim raditi sve druge projekte. Ali mi je drago da smo krenuli i da vidimo nekakve interese, a naš strateški interes je upravo da američki partneri zajedno s nama krenu u realizaciju ovog projekta", rekao je.

Američka privatna tvrtka AAFS Infrastructure and Energy LLC vjerojatno će graditi plinovod u BiH kojim će se ta zemlja povezati s plinskom mrežom Hrvatske, najavili su iz veleposlanstva SAD-a u Sarajevu.

U objavi na društvenoj mreži X potvrdili su kako su u Sarajevo stigli čelnici tvrtke čija bi zadaća bila izgraditi novi plinovod kroz BiH u okviru projekta Južna interkonekcija. S njima se odmah sastao američki otpravnik poslova John Ginkel, trenutačno najviše rangirani diplomat SAD-a u BiH jer Washington još nije imenovao svog veleposlanika u toj zemlji.

Američki kapital

U Sarajevo su, kako su pojasnili iz veleposlanstva, stigli predsjednik AAFS Infrastructure and Energy LLC Joseph Flynn i potpredsjednik Jesse Binnall.

Tijekom boravka u Bosni i Hercegovini, kako je najavljeno, razgovarat će s domaćim liderima o ulozi američkog kapitala i resursa u razvoju i upravljanju plinovodom Južna interkonekcija.

"Ovaj projekt omogućit će isporuku pouzdanog američkog ukapljenog prirodnog plina u BiH čime će se ojačati energetska sigurnost svih građana", istaknuli su iz američkog veleposlanstva.

Lideri vladajućih političkih stranaka u Federaciji BiH nakon izravnog pritiska iz krugova administracije Donalda Trumpa načelno su pristali da se provedba projekta Južna interkonekcija prepusti američkom privatnom investitoru.

Tvrtka koja bude odabrana za gradnju plinovoda te njegovu eksploataciju za to bi dobila koncesiju u razdoblju između 30 i 50 godina.

Prije toga bit će nužno izmijeniti zakon o Južnoj interkonekciji koji je početkom 2025. godine usvojio parlament Federacije BiH i u kojemu stoji kako će plinovod graditi tvrtka BH Gas iz Sarajeva, čemu se svo vrijeme protivio HDZ BiH.

BiH i Hrvatska također moraju potpisati međudržavni sporazum, a početak gradnje plinovoda mogao bi se očekivati do jeseni.

Plinska mreža BiH i Hrvatske tako bi se spojile pravcem iz Zagvozda prema Posušju koji bi se onda račvao prema Mostaru i Novom Travniku. BiH prirodni plin trenutačno dobavlja samo jednim plinovodom preko Srbije i ovisna je o ruskim dobavljačima tog energenta.