Čović: Inzkova izvješća o BiH su površna i manjkava

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović u svom govoru pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda, koje se sastalo u Arria formatu u povodu 25. obljetnice Dejtonskog mirovnog sporazuma, kazao je kako inzistiranje na ustavnom okviru BiH, koji se temelji na ravnopravnosti tri konstitutivna naroda, nije zagovaranje podjele BiH.

U svom je govoru Čović istaknuo kako je razgovor o 25. godišnjici Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini više nego prikladan kako bi se na ovoj visokoj razini zajednički razmotrila sva njegova ključna postignuća.

Pročitajte još

Dodik poručio pred UN-om: Zaustavite tog monstruma Inzka

''Ključni modalitet Vašeg dosadašnjeg upoznavanja s prilikama u BiH i razvojima vezanim za implementaciju Daytonskog mirovnog sporazuma bio je posredstvom kvartalnih izvješća visokog predstavnika. Zadnje je predstavio gospodin Valentin Inzko prije nekoliko dana. Nažalost, svi relevantni politički predstavnici u BiH smatraju da su u pravilu njegova izvješća, barem do sada, u nekim dijelovima bila značajno manjkava i površna, ali ono što najviše zabrinjava jeste da nisu prezentirala cjelovitu sliku stanja u BiH'', istaknuo je Čović.

Dodao je kako bez cjelovite slike nema pravog razumijevanja problema, a onda izostaje i adekvatan pristup koji međunarodna zajednica i Vijeće sigurnosti može zauzeti u pogledu onoga što se prepoznaje kao zajednički interes: demokratsko sazrijevanje te samoodrživa europska perspektiva BiH.

''Inzistiranje na ustavnom okviru BiH, koji se temelji na ravnopravnosti tri konstitutivna naroda, nije zagovaranje podjele BIH, što neki često neargumentirano i neutemeljeno imputiraju Hrvatima u BiH. Prečesto se legitimno inzistiranje na pravu i ustavu proglašava nacionalističkim djelovanjem i treba prestati s takvim etiketiranjem'', poručio je Čović.

Čović je zatim nabrojao neke od izazova s kojima se suočava BiH, a koje, po njegovim riječima, visoki predstavnik propustio navesti u svom izvješću.

To su, ustvrdio je Čović, nelegalne kvalifikacije hrvatskoga naroda kao manjine, zatim činjenica da se u izvješću ne spominju pozivi bošnjačkih stranaka za nametanjem Hrvatima političkih predstavnika na nižim razinama vlasti, najava bošnjačkih stranaka o kršenju Daytonskog sporazuma na štetu Hrvata na Općim izborima 2022., nespominjanje nelegalnog i nelegitimnog saziva Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, ignoriranje nelegitimnosti člana Predsjedništva BiH, prešućivanje politike vodeće bošnjačke političke stranke SDA koja relativizira i priječi implementaciju sporazuma o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, kao i prešućivanje politike mržnje prema Hrvatima i opstruiranje ustavno-zagarantiranih prava konstitutivnih naroda.

Čović je zatim govorio o konstitutivnosti naroda koja je, po njegovim riječima, ključna za stabilnost BiH i regije.

''Ustavni sud još 2000. godine izdvojio kao temeljno i natkrovljujuće ustavno načelo. To je načelo dakle temelj i strop konstrukcije koju nastojimo organizirati i urediti po mjeri sva tri autohtona naroda koja su njen prostor kroz stoljeća zajednički gradili. Vjerujem kako su krajnje pogrešne političke iluzije kako će postojeća i stvarna nacionalna pitanja i odnosi pasti u drugi plan sama od sebe ukoliko ih se bude ignoriralo ili agresivno djelovalo na njihovoj neutralizaciji iz javnog diskursa. Umjesto toga, kao rezultat imamo strukturalne poremećaje i nesposobnost da provedemo nužne ustavne i političke reforme'', kazao je.

Upozorio je kako su neka politička rješenja, koja su nametali visoki predstavnici, stvorila nove probleme kojima se naknadno morao baviti Europski sud za ljudska prava, a najviše štete ta rješenja prouzrokovala su hrvatskom narodu.

Tako je u dva navrata, dodao je Čović, u Federaciji BiH vlast konstituirana bez predstavnika Hrvata kao konstitutivnog i ustavno jednakopravnog naroda, a tri puta "izbornim inženjeringom realizirana je neustavna i nedemokratska impozicija na poziciji hrvatskoga člana Predsjedništva BiH".

Predsjednik HNS-a kazao je kako federalni sustav razdiobe vlasti "ne smije biti shvaćen kao prepreka izgradnji države, jer to međunarodnu zajednicu stavlja u pristranu poziciju kojom se podržava jednostrana unitaristička koncepcija koju afirmiraju bošnjački politički subjekti sa sjedištem u Sarajevu".

''Zanemarivanje kolektivne jednakopravnosti tri naroda i njihove konstitutivnosti samo ohrabruje majorizacijska nastojanja koja su nelegitimna u odnosu na Ustav i mirovni sporazum. To dovodi do toga da u BiH imamo rascjepkani politički krajolik, ozračje nepovjerenja između političkih predstavnika tri konstitutivna naroda koje često uzrokuje funkcionalan zastoj u institucijama i nazadovanje u provedbi ključnih reformi. Tek kada se sva tri konstitutivna naroda i svi građani u Bosni i Hercegovini budu osjećali sigurno, samouvjereno i bez brige da njihov identitet i politička prava nisu priznati, fokus će se s nacionalnih političkih platformi prebaciti na društvenu-ekonomska pitanja'', ustvrdio je Čović.

Pozvao je na izmjene Izbornog zakona BiH bez daljnjeg odlaganja, što bi, kako je rekao, bio prvi bitan korak na putu zemlje ka političkoj stabilizaciji.

''Duboko sam uvjeren kako jedan konstitutivan narod u Bosni i Hercegovini ne može biti ni sretan ni prosperitetan ako to nisu i ostala dva konstitutivna naroda i svi naši žitelji. U tom smislu smatram da mi, unutar Bosne i Hercegovine, moramo uraditi nužan iskorak te u narednih šest mjeseci usvojiti izmjene izbornog zakonodavstva sukladno odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Kao i do sada, očekujemo razumijevanje i potporu međunarodne zajednice u rješavanju ovog pitanja od vitalnog značaja za daljnju demokratizaciju i ostvarenje naše pune integracije u Europsku uniju'', kazao je na kraju svog obraćanja predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović.