Čemu će služiti služba za zaštitu ustavnog uređenja Republike Srpske?

Zastupnici vladajuće većine u Narodnoj skupštini RS-a usvojili su u četvrtak, 13. ožujka, u večernjim satima, Zakon o zaštiti ustavnog poretka Republike Srpske, koji je samo dva dana ranije, 11. ožujka, po hitnom postupku u najviši zakonodavni dom Srpske uputio Milorad Dodik, predsjednik Republike.

Zakonom se, kako su već objavile Nezavisne novine, uvodi 21 kazneno djelo za napad na ustavni poredak Republike Srpske (sva kaznena djela preuzeta su iz aktualnog Kaznenog zakona RS-a), osniva se specijalni sud i tužiteljstvo za zaštitu ustavnog poretka RS-a, a ono bi trebalo biti nadležno čak i nad postojećim tužiteljstvima te preuzimati njihove predmete prema vlastitoj procjeni.

Služba za zaštitu ustavnog poretka

Međutim, uz predloženi zakon, zastupnici vladajuće većine u Srpskoj, bez puno pompe i detaljnog obrazlaganja, usvojili su, na prijedlog Kluba zastupnika SNSD-a, i jedan amandman kojim se dodaje glava IIa i novi članci pod nazivom "Služba za zaštitu ustavnog poretka Republike Srpske", prenose Nezavisne novine.

Prema predviđenom, služba će funkcionirati na teritoriju Republike Srpske sa sjedištem u Banjoj Luci, a njezina je nadležnost prikupljanje podataka i sprječavanje aktivnosti usmjerenih na podrivanje ili rušenje ustavnog poretka i sigurnosti RS-a, istraživanje, prikupljanje, obrada i analiza podataka važnih za sigurnost Srpske te informiranje nadležnih republičkih tijela i institucija o tim podacima.

Direktora će birati predsjednik RS-a

Definirano je da će službom, koja će se financirati iz proračuna RS-a, upravljati direktor s mandatom od pet godina, a njega će osobno birati predsjednik Republike.

Srđan Mazalica, predsjednik Kluba zastupnika SNSD-a u NSRS-u, izjavio je za Nezavisne novine da nije bilo dovoljno da novim zakonom budu predviđeni specijalni sud i specijalno tužiteljstvo, već da je nužno i postojanje službe koja će koordinirati sve te institucije. Ne vidi ništa sporno u tome da služba bude pod okriljem predsjednika Republike Srpske.

Pročitajte još

Dodik: "I protiv Trumpa su pokušali političku presudu"

''Da, predsjednik Republike imenuje direktora te službe. On će dalje koordinirati različite aktivnosti, ponajviše informativne, između MUP-a Srpske, jedinica lokalne samouprave, Vlade RS-a, pravosudnih institucija, pa i specijalnog tužiteljstva, te će dostavljati određene informacije. Budući da je riječ o širokom spektru kaznenih djela, teško je odrediti koja institucija treba pratiti koje kazneno djelo. Dakle, služba će imati koordinacijsku ulogu'', tvrdi Mazalica te dodaje da su tvrdnje da je ovo neka nova ''obavještajna služba'' potpuno besmislene.

Na pitanje hoće li služba biti podređena specijalnom sudu i tužiteljstvu, naglasio je da će odgovarati predsjedniku Republike Srpske, jer on i imenuje njezina direktora.

Upitan zašto isključivo predsjedniku RS-a, Mazalica je odgovorio:

''Zato što postoji širok spektar institucija koje mogu razmjenjivati informacije i potreban je netko tko će ih koordinirati i biti neovisan od svih njih, pa nam je najlogičnije bilo da to bude predsjednik.''

"Uvod u diktaturu"

Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta, smatra da je cijeli Zakon o zaštiti ustavnog poretka Republike Srpske klasičan uvod u diktaturu.

''Očito je da je režim potpuno izgubio dodir sa stvarnošću u svojim idejama. Svi koji slobodno misle, govore i rade naći će se na udaru režima ako se ovo ludilo ne zaustavi što prije'', napisala je Trivić na Facebooku.

Stručnjaci za društveno-politička zbivanja upozoravaju da zakon, a posebno osnivanje službe, predstavlja ozbiljan rizik od političke zloupotrebe.

Pročitajte još

Konaković: Dodik, Višković i Stevandić morat će bježati

''Umjesto zaštite ustavnog poretka, služba bi mogla postati alat za obračun s oporbom, medijima i kritičarima vlasti'', kaže komunikolog Mladen Bubonjić.

Upozorava da bi široke ovlasti službe mogle dovesti do nadzora nad građanima, što bi otvorilo prostor za represiju i ograničavanje političkih sloboda.

''Ovim potezom Dodik dodatno centralizira moć, slabi neovisne institucije i povećava političku nestabilnost'', navodi Bubonjić.

Paralelne institucije

Politolog Velizar Antić ističe da je ovo usko povezano s najavama donošenja novog ustava Republike Srpske i da je sve stavljeno u dnevno-političku funkciju vlasti.

''Mislim da se ovdje radi o dupliciranju funkcija i institucija za čijim postojanjem nema potrebe. Pravosuđe u uređenom sustavu već ima ulogu zaštite ustavnog poretka, pa ne vidim svrhu osnivanja nove institucije koja bi se time bavila'', rekao je Antić za Nezavisne novine.

Usvajanje Zakona o zaštiti ustavnog poretka RS-a komentirao je i OHR, ocijenivši da predstavlja izravan napad na pravni poredak BiH i Daytonski sporazum.

''Jednostranim uspostavljanjem paralelnih pravosudnih institucija pod izravnom kontrolom Narodne skupštine RS-a flagrantno se zanemaruje supremacija državnog zakonodavstva i pokušavaju provesti zakoni koji su privremeno suspendirani mjerama Ustavnog suda BiH'', poručili su iz OHR-a.