Bunoza: Nametanja i zaustavljanje europskog puta

''Bolja BiH je moguća i za to se moramo i hoćemo sami izboriti iako možda neki ne vjeruju u nas!'', napisao je na platformi X Davor Bunoza, ministar pravde BiH komentirajući nametanje izmjena Izbornog zakona.

''Ništa ne smije spriječiti EU put BiH! Nikakva nametanja zakona, posebno u vrijeme kada sami pokušavamo usuglasiti te zakone ne smije imati za posljedicu zaustavljanje EU puta BiH'', objavio je Bunoza.

Brojne osude

Naime, visoki predstavnik u BiH, Christian Schmidt, donio je u utorak tehničke izmjene Izbornog zakona kojima je, kako tvrdi, cilj smanjiti zloporabe u izbornome procesu.

Pročitajte još

Reakcije na nametanje: Schmidt (opet) opalio šamar BiH

Njegovo nametanje naišlo je na brojne osude u kojima se tvrdi kako nametanja u vrijeme kad se BiH približava Europskoj uniji nisu rješenje te da je trebalo pustiti domaćim političarima da se sami dogovore o izmjenama Izbornog zakona.

Čak je i sama Europska unija poručila kako se Schmidt trebao suzdržati dok su Velika Britanija i Amerika, kroz svoja veleposlanstva, pozdravile odluku.

S druge strane, iz Republike Srpske, koja je ranije govorila kako neće prihvatiti nametanja od visokog predstavnika kojeg niti ne priznaju, poručuju kako je ovo kraj europskog puta BiH. Zbog toga je i najavljena posebna sjednica Narodne skupštine a u javnost je već pušten prijedlog Izbornog zakona kojeg će donijeti RS.

Prijedlog koji je odbijen

Podsjetimo, prijedlog izmjena Izbornog zakona kojeg ne načinilo Ministarstvo pravde BiH, naišlo je na osude posebice američkog veleposlanstva uz konstataciju kako se time predlažu "problematične izmjene", posebice u odnosu na način biranja članova Predsjedništva BiH, a taj su prijedlog odbacile i SDA, DF te stranke Trojke.

Bunoza je prošlog tjedna Vijeću ministara na usuglašavanje uputio prijedlog izmjena izbornog zakona kojim se, uz ostalo, definira novi način biranja hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

U tom nacrtu zapravo je preslikan prijedlog kojega je HDZ BiH ranije iznio, a svodi se na to da bi za člana Predsjedništva BiH ubuduće bio biran onaj Hrvat koji, uz opću većinu glasova s teritorija Federacije BiH, dobije i većinsku potporu u županijama s razmjernom ili apsolutnom većinom hrvatskog stanovništva.