Broj registriranih birača u dijaspori trostruko veći nego na zadnjim EU izborima

Broj birača dijaspore čija su imena na popisu birača koji u nedjelju 26. svibnja mogu izaći na izbore za zastupnike u Europskom parlamentu povećao se čak 42 puta ili vrtoglavih 4244 posto u odnosu na prošle europarlamentarne izbore 2014. godine, objavio je Jutarnji list u broju od utorka.

Tako je 2014. na popisu birača njih 3637 bilo iz dijaspore, a sada ta brojka iznosi 154.358 birača. Ovakvo enormno povećanje birača dijaspore koji mogu sudjelovati u izborima posljedica je Zakona o registru birača koji je donesen u mandatu SDP-ove Vlade, a stupio je na snagu u listopadu 2015. godine, navodi dnevenik.

Glavna je novost, objašnjava tadašnji ministar uprave, SDP-ovac Arsen Bauk koji je napisao aktualni zakon, u tome što hrvatski državljani s prebivalištem u inozemstvu više ne moraju fizički odlaziti u diplomatska predstavništva i tražiti da ih se unese u popis birača, nego Ministarstvo unutarnjih poslova sve punoljetne državljane koji imaju važeću osobnu iskaznicu s prebivalištem prijavljenim u inozemstvu automatski uvrštava u popis birača.

Popis birača mora se zaključiti deset dana prije održavanja izbora, a prema popisu pod koji je ministar uprave Lovro Kuščević u petak podvukao crtu, na europarlamentarnim izborima sljedeće nedjelje moći će glasati 3,831.389 građana.

Uz 154.358 birača iz dijaspore, na popisu birača je njih 3,677.031 s prebivalištem u Hrvatskoj te samo 13 državljana drugih zemalja EU koji žele izaći na izbore u Hrvatskoj. Od ovih 154.358 osoba s prebivalištem u inozemstvu, pojašnjavaju u Ministarstvu uprave, njih 144.561 registriran je automatski. Oni hrvatski državljani koji nemaju osobnu iskaznicu s prebivalištem u inozemstvu ili uopće nemaju važeću osobnu iskaznicu već koriste putovnicu, mogu glasati samo ako su to fizički zatražili u diplomatskom predstavništvu. Za ove izbore to je učinilo njih 9547, ističe Jutarnji list.

Broj automatski registriranih birača gotovo je trostruko narastao i u odnosu na parlamentarne izbore 2016., iako je tada nova zakonska odredba bila na snazi već godinu dana. No, objašnjavaju u Ministarstvu uprave, razlog je tome činjenica što je Zakon o osobnim iskaznicama, koji je propisao mogućnost izdavanja osobnih iskaznica s inozemnim prebivalištem, stupio na snagu tek sredinom 2016. godine, piše Jutarnji list.

Dodaju i da je porast ukupnog broja birača na popisu za europarlamentarne izbore za njih 92.681 (na izborima 2013. godine bilo ih je 3,738.708) kod nekih izazvao sumnju u manipulaciju brojem birača.