Brnabić protiv da Hrvati imaju zajamčenog zastupnika u srbijanskom parlamentu
Premijerka Srbije Ana Brnabić izjavila je u subotu u intervjuu za HRT u Beogradu kako ne misli da bi Hrvati trebali imati zajamčeno zastupničko mjesto u srbijanskom parlamentu, izrazivši nadu kako neće biti potrebna arbitraža za rješavanje pitanja granice na Dunavu, kao i spremnost da se prione rješavanju pitanja nestalih te ustvrdila da nije Vučićeva 'produžena ruka'.
U svojem prvom intervjuu za hrvatske medije otkako je postala premijerkom Srbije, Brnabić je govorila o najvažnijim otvorenim pitanjima između Hrvatske i Srbije - pravima hrvatske manjine u Srbiji, granici i nestalima.
Hrvatska zajednica u Srbiji kaže da su, kada je riječ o njezinu statusu, učinjeni pomaci nabolje, ali ustraje na svojem zahtjevu da dobije zajamčeno mjesto u parlamentu na osnovi sporazuma o međusobnoj zaštiti manjina iz 2004.
No, Brnabić je kazala kako nije za to da "svaka nacionalna manjina obvezno dobije po jednog predstavnika u parlamentu, zato što mislim da smo mi razvili mehanizam da na neke druge načine, institucionalne načine u potpunosti zaštitimo pravo i slobode nacionalnih manjina."
U pogledu granice na Dunavu, Brnabić je izrazila nadu kako neće biti potrebna arbitraža te da će dvije zemlje u roku od dvije godine bilateralnim razgovorima uspjeti pronaći rješenje.
Glede nestalih, srbijanska premijerka izrazila je nadu da će i to pitanje biti riješeno što je moguće prije.
"To je svakako jedno od najtežih i najvažnijih pitanja za obitelji tih ljudi, a generalno i za odnose između Hrvatske i Srbije" , kazala je.
Za odnos s predsjednikom Vučićem rekla je da je odličan.
"Gledam na taj odnos kao jednu od najvećih snaga Srbije. Puno se konzultiram s predsjednikom jer je on čovjek za koga mislim da najbolje poznaje Srbiju", kazala je.
Dodala je da joj ne smetaju prozivke da je 'produžena ruka' Aleksandra Vučića, prenosi Hina.
"Ja znam tko sam i što sam i rezultati će ostati iza mene", kazala je.
Istaknula je i kako Hrvatska i Srbija imaju goleme potencijale za zajedničku suradnju koji u ovom trenutku nisu potpuno iskorišteni, što ne znači da ne ide nabolje.
"U 2017. naša ukupna razmjena povećana je 14 posto u odnosu na 2016. i to je dalje malo u odnosu na ono što možemo imati", zaključila je.
