'Branik' države kod Mostara

Zbog izostanka suglasnosti članova Predsjedništva BiH Željka Komšića i Denisa Bećirovića, projekt izgradnje autoceste na Koridoru 5c na području Mostara i dalje se nalazi pod blokadom.

Razlog zastoja je navodno spor oko dvije lokacije koje manjim dijelom dodiruju vojnu imovinu, izvijestila je RTV Herceg-Bosne navodeći kako bi zbog tog nećkanja projekt u jednom dijelu mogao pretrpjeti znatno skuplju preinaku, dok JP Autoceste Federacije BiH, kao nositelj projekta, međunarodnim kreditorima plaća visoke financijske penalizacije i naknade zbog zastoja.

Perspektivno…

Izgradnja Koridora 5c već odavno traje znatno duže od predviđenih rokova. Od samog je početka opterećena političkim blokadama, korupcijskim aferama i posljedičnim probijanjem vremenskih okvira. Iako je teren u Bosni i Hercegovini iznimno zahtjevan, dodatne političke prepreke dodatno usporavaju realizaciju autoceste koja bi trebala predstavljati ključni zamajac gospodarskog razvoja zemlje.

Glavna politička blokada ovoga puta stiže iz samog Predsjedništva BiH, odnosno od dvojice članova iz Federacije BiH. Komšić i Bećirović uskraćuju suglasnost pod izlikom da je riječ o ''perspektivnoj vojnoj imovini'', unatoč tome što su stručnjaci iz Ministarstva obrane BiH dali pozitivno mišljenje, a Autoceste FBiH postigle potpun dogovor s lokalnim stanovništvom.

Radi se o samom rubu kompleksa vojarne ''Miralem Jugo'' uz streljanu te rubnom dijelu kompleksa vojnog aerodroma u Ortiješu, u blizini mostarske zračne luke.

20 godina bez marke

Valja podsjetiti i na izjavu ministara obrane BiH Zukana Heleza iz sredine rujna prošle godine koji se dotaknuo djelovanja člana Predsjedništva Željka Kosica.

"Taj član Predsjedništva je 16 godina bio član Predsjedništva i sve je znao da je to tako i nikad nije predložio da se promijeni pravac tog koridora što jedino Predsjedništvo može. I sad je protiv toga da mi, proglasimo neperspektivnom vojnom imovinom taj mali dio 5,9 % što nama ništa ne znači. Jer su svi generali iz reda bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda konstatirali i poslali da nama ne ugrožava nijedan vitalni interes", kazao he tada Helez.

Riječ je dakle o zaraslom i zapuštenom terenu uz samu ogradu objekta u koji, prema riječima zamjenika ministra obrane BiH Slavena Galića, država nije uložila gotovo ništa.

''U vojarnu u Ortiješu nismo u proteklih 20 godina uložili niti jedne jedine marke. Imate Sjeverni logor, Južni logor, Rodoč, Heliodrom – sve je to dano civilnim strukturama jer imamo vojsku od 9.000 vojnika i ne treba nam toliki broj lokacija. Dobro je da civilne strukture preuzimaju i koriste te kapacitete te da se u njih ulaže'', ističe Galić.

Skuplje za 13 milijuna KM

Kako bi riješile problem s vojarnom ''Miralem Jugo'', Autoceste FBiH su ranije ponudile izgradnju nove zatvorene streljane na istoj lokaciji. Međutim, Ministarstvo je tražilo da se nova streljana gradi u Pazariću. Kako bi u potpunosti zaobišle sporni vojni objekt, Autoceste sada pokreću izmjenu trase s izgradnjom tunela u Livču, što će projekt poskupjeti za dodatnih 13 milijuna eura.

Važno je napomenuti kako nigdje na ostatku trase Koridora 5c nije bilo sličnih problema s vojnom imovinom kao na području Mostara. Unatoč svemu, Komšić i Bećirović zatražili su "dodatne informacije“, čime su nastavili blokadu čije se rješavanje očito prebacuje na neki novi saziv Predsjedništva.

Politizacija projekata

U Bosni i Hercegovini politizacija infrastrukturnih projekata od opće koristi nije novost. Dok se u predizbornom razdoblju verbalno demonstrira odlučnost u ''obrani države'', u praksi se kočenjem kapitalnih projekata izravno štete njezini interesi – i to upravo od strane onih koji se u te interese najviše zaklinju.

Zamjenik ministra obrane Slaven Galić upozorava na apsurdnost situacije i nesnosne gužve na magistralnoj cesti M17.

''Koridor 5c nije tema na kojoj bi se trebala voditi predizborna kampanja. Imamo dio autoceste prema jugu dug 7,2 kilometra koji stoji neiskorišten već pet godina. Navedite mi ijedan primjer u svijetu gdje postoji takav slučaj - to je jednostavno neshvatljivo'', rekao je.

Politolog Danijel Vidović podsjeća kako ovo nije prvi put da se ključni prometni pravci na jugu zemlje blokiraju iz političkih razloga.

''Sjetimo se političke blokade od prije 15 ili 16 godina oko mosta Počitelj (danas most 'Hercegovina'). Zbog blokada iz Sarajeva i zloupotrebe stanovnika Počitelja, projekt je kasnio pet ili šest godina, a trasa je potpuno promijenjena s južne na sjevernu poziciju. Zbog toga su stanovnici Počitelja danas ostali odsječeni od svijeta umjesto da imaju gospodarsku korist od autoceste'', navodi Vidović.

Bez izlaza na autocestu

Vidović dodaje kako se iz sarajevskih političkih krugova istovremeno plasiraju teze da hrvatski kadrovi koče projekt:

''Zabrinjavajuće je kada se kapitalni infrastrukturni projekti, koji donose korist svim građanima i cjelokupnom gospodarstvu, koriste za političke opstrukcije. U tom kontekstu možemo spomenuti i najsvježiji primjer blokade otvaranja Graničnog prijelaza kod Bosanske Gradiške'', dodao je.

Zbog inatljivog i neracionalnog pristupa, Mostar – kao jedan od četiri najveća grada u Federaciji BiH – i dalje ostaje bez izlaza na autocestu. Zbog kašnjenja na dionici Mostar Jug – Tunel Kvanj, kao i povezanoj dionici Mostar Jug – Mostar Sjever, JP Autoceste FBiH izmjerene penale plaća europskim kreditorima.

Najveću cijenu na koncu plaćaju gospodarstvo te vozači koji se, osobito u ljetnim mjesecima, suočavaju s kilometarskim kolonom prema južnim graničnim prijelazima.

"Taj član Predsjedništva je 16 godina bio član Predsjedništva i sve je znao da je to tako i nikad nije predložio da se promijeni pravac tog koridora što jedino Predsjedništvo može. I sad je protiv toga da mi, proglasimo neperspektivnom vojnom imovinom taj mali dio 5,9 % što nama ništa ne znači. Jer su svi generali iz reda bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda konstatirali i poslali da nama ne ugrožava nijedan vitalni interes", rekao je ministar obrane BiH Zukan Helez sredinom rujna prošle godine.