Blizina izbora 'aktivirala' vjerske vođe

Je li mjesto vjerskim velikodostojnicima među političarima, na otvaranjima benzinskih crpkii i presijecanju vrpci? Je li njihova uloga komentiranje političkih stavova i izjava? Ta pitanja ponovo su aktualizirana posljednjih dana.

Dok jedni smatraju da vjerski poglavari pomažu čelnicima nacionalnih stranaka u Bosni i Hercegovini, drugi tvrde da je obrnuto - te da političari od vjere pokušavaju izvući korist, piše BHRT. 

Izborna kampanja u Bosni i Hercegovini formalno nije počela, ali političari za dobivanje podrške naroda već koriste sve resurse. Opozicija u Federaciji Bosne i Hercegovine nedavno je pisala reisu Islamske zajednice zabrinuti zbog, kako smatraju, implicitne podrške Stranci demokratske akcije i njenom lideru, Bakiru Izetbegoviću. Reis Kavazović se na vjerskom skupu osvrnuo na Izetbegovićevu izjavu o prebrojavanju, koja je izazvala poprilično burnu reakciju javnosti.

"Da se nismo prebrojavali onda kada je trebalo da se prebrojavamo, ne bi bili ovdje danas. Ovo mjesto bi bilo u nečijim tuđim rukama. Jašta nego ćemo se prebrojavati", kazao je reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović.

Reis Kavazović nije imenovao čelnika SDA, ali opozicija smatra da bi se tako nešto ipak moglo zaključiti iz njegovog govora. Nije prošlo nezapaženo ni otvaranje benzinske crpke na Manjači, gdje je počasni gost bio čelnik SNSD-a Milorad Dodik. Među uzvanicima bilo je i sedam sveštenika. Sličnih primjera je mnogo.

Pročitajte još

Kardinal Puljić zaredio devet đakona za svećenike pa poručio: Zar smo mi svećenici postali 'prodane duše'?

"Radi se o sprezi interesa religijskih i političkih elita u kojima je država bukvalno u funkciji religijskih elita. Religijske zajednice su tobože odvojene od države, ali tako da se upliću u državu", istaknuo je Enver Kavaz.

Politolog Velizar Antić ipak smatra da je pravo i odgovornost vjerskih zajednica da iznose svoje stavove o bitnim društvenim temama te da se to u demokratskim društvima podrazumijeva. Problem je, kaže, što su političari "namirisali" utjecaj i moć vjerskih zajednica pa to pokušavaju da iskoriste kako bi stekli što veću podršku u narodu.

"Ponekad crkve ili vjerske zajednice staju na stranu određene političke stranke i daju im podršku, mada za takav neki stav nemaju službenu potvrdu, bilo od crkava, bilo od vjerskih zajednica. To nije dobro i to je ono što iskorištavaju političari prije svega u svojim izbornim kampanjama", pojasnio je politički analitičar Velizar Antić.

Vjerske zajednice u Bosni i Hercegovini i zemljama regije imaju prilično veliki utjecaj. Katolička crkva nerijetko je kritizirana da ima možda i presudnu ulogu u određivanju izbornog rezultata u Hrvatskoj, a u pojedinim krugovima kritizirano je i djelovanje Srpske pravoslavne crkve u Srbiji.

U Bosni i Hercegovini, kritike su uglavnom usmjerene na to da bi se njihov utjecaj trebalo koristiti za smirivanje nacionalnih tenzija te da bi otklon od politike u formalno sekularnoj državi trebalo biti znatno veći.