Blinken upozorio Lavrova na ''visoku cijenu'' napada na Ukrajinu

Američki državni tajnik Antony Blinken upozorio je u četvrtak ruskog kolegu kako će Moskva platiti "visoku cijenu" ako napadne Ukrajinu i poziva je da pronađe diplomatski izlaz iz krize, piše N1.

Takvo upozorenje izrekao je ruskome šefu diplomacije Sergeju Lavrovu na ''iskrenom'' sastanku održanom u Stockholmu te rekao kako su veliki izgledi da se uskoro održi sastanak dvojice predsjednika, Joea Bidena i Vladimira Putina.

''Vrlo sam jasno izrazio zabrinutost i našu odlučnost da Rusiju smatramo odgovornom za njezine poteze, a to uključuje i našu predanost da s europskim saveznicima nametnemo velike troškove i posljedice Rusiji ako nastavi agresivne akcije prema Ukrajini'', rekao je Blinken na konferenciji za medije nakon sastanka.

''Sada je na Rusiji da deeskalira trenutne napetosti tako da nedavno gomilanje vojnika na granicama počne smanjivati, da vrati svoje snage na položaje u normalne mirnodopske uvjete i suzdrži se od daljeg zastrašivanja i pokušaja destabiliziranja Ukrajine'', rekao je.

Novinska agencija Interfax citira rusko ministarstvo vanjskih poslova da je Lavrov rekao Blinkenu da će Moskva odgovoriti bude li Ukrajina uvučena u američke ''geopolitičke igre''.

Ministarstvo se nada da će se summit Putina i Bidena održati idućih dana, dodaje agencija. Blinken je rekao :''Mislim da će predsjednici izravno razgovarati vrlo skoro''.

Kremlj tjednima govori o mogućem drugom summitu dvojice predsjednika. Njihov sastanak održan je u lipnju u Ženevi, ni dva mjeseca otkako je Rusija počela popuštati u gomilanju više od 100.000 vojnika na ukrajinskoj granici.

Lavrov je novinarima prije sastanka s Blinkenom rekao da je Moskva spremna za dijalog s Kijevom i citirao Putinove riječi da Moskva ''ne želi nikakve sukobe''.

Ukrajina je upozorila da je Rusija nagomilala više od 90.000 svojih vojnika duž granice, a Moskva optužuje Kijev da i sama gomila vojsku na granici.

Blinken nije želio kazati kakve bi sankcije Zapad mogao nametnuti Rusiji ako izvede invaziju na Ukrajinu.

Rusija već trpi međunarodne sankcije otkako je 2014. pripojila poluotok Kim koji je bio u sastavu Ukrajine.

Zapadne zemlje sada imaju novu polugu moći koju mogu potegnuti, a riječ je o plinovodu Sjeverni tok 2 kojim ruski plin treba prolaziti ispod Baltičkog mora i za njegovu operativnost čeka se odobrenje njemačkog regulatora.

Kremlj je objavio u četvrtak, prije sastanka Lavrov-Blinken, da je izvjesnost novog sukoba na istoku Ukrajine vrlo visoka zbog ''agresivne'' retorike Kijeva i provokativnih akcija duž linije razdvajanja ukrajinskih vojnika i proruskih separatista.

Moskva zamjera Zapadu i NATO-u što provode vojne vježbe blizu njezinih granica, a Kijevu što želi nabaviti zapadno oružje.

Rusija i Ukrajina su ušle u otvoren sukob nakon dolaska prozapadne vlasti u Kijevu 2014., nakon čega je Moskva pripojila Krim čime je počeo sukob ukrajinskih snaga i proruskih separatista na istoku Ukrajine.

Putin je zatražio u srijedu ''konkretan dogovor'' koji će spriječiti proširenje NATO-a na istok i raspoređivanje oružanih sustava blizu ruske granice te predložio da se organiziraju pregovori o tom pitanju.

''Trebaju nam pravna jamstva jer naši zapadni kolege nisu poštovali svoje odgovarajuće  usmene obveze'', rekao je ruski predsjednik.

Po njegovu mišljenju, ''svi znaju da su dana usmena jamstva o neširenju NATO-a na istok (nakon raspada SSSR-a), a oni su radili sasvim suprotno''.