Birat ćemo najbolje od 300 stranaka, koalicija i neovisnih kandidata

Predsjednica Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) Bosne i Hercegovine Irena Hadžiabdić je na press-konferenciji u Sarajevu, govoreći o pripremama za realizaciju pilot projekata za korištenje novih tehnologija na predstojećim Lokalnim izborima, kazala da će to biti fokus njihovog rada u mjesecu srpnju.

Pročitajte još

Koaliranje pred izbore: Izdajnici ipak mogu s izdajnicima

Izrada tri podzakonska akta

''Bit će to izrada nedostajuća tri podzakonska akta koja su nam neophodna i s aspekta sigurnosti, ispunjenja tehničkih uvjeta i angažiranja tehničkih operatera koji su neophodni'', navela je.

Napomenula je da se radi o četiri pilot projekta. Jedan rade zahvaljujući sredstvima Europske unije, koji košta 700.000 KM. Drugi će raditi u Brčko Distriktu zahvaljujući sredstvima OSCE-a, odnosno određenih veleposlanstava, koji košta 400.000 eura.

''Treći, koji košta oko 500.000 dolara, je projekt koji radimo sa USAID-om, to je projekt skenera. Četvrti je projekt videonadzora koji radi SIP sredstvima iz budžeta na nekih dvadesetak biračkih mjesta. Nećemo kontrolirati ulazak i izlazak birača, to nam nije namjera i to imamo jasno mišljenje Agencije za zaštitu podataka u pogledu toga. Naš fokus će biti proces brojanja i zahtijevat ćemo da predsjednici biračkih odbora prilikom čitanja i brojanja rezultata pred kamerama urade taj čin, tako da ćemo imati jaču kontrolu brojanja'', pojasnila je Hadžiabdić.

Pokrit ćemo, dodala je ona, ukupno više od 460 biračkih mjesta.

''Mislimo da je to gotovo 10 posto biračkih mjesta u Bosni i Hercegovini, kao naš prvi test. Zemlje koji su se opredijelile za uvođenje izbornih tehnologija su provodile ne samo jedan test. Imali smo priliku pratiti šta se radilo u Albaniji i Gruziji, Albanija je imala devet pilot projekata u različitim ciklusima zadnjih šest godina, a Gruzija čak 11'', pojasnila je Hadžiabdić.

Veliki izazov Schmidtova pravila

Na lokalnim izborima u BiH koji su zakazani za 6. listopada sudjelovat će 300 stranaka, koalicija i neovisnih kandidata.

Prijave za sudjelovanje na izborima poslale su 122 političke stranke a 117 ih je dobilo suglasnost SIP-a jer je utvrđeno da ispunjavaju zakonske kriterije. Na izborima će moći sudjelovati i oko 180 neovisnih kandidata.

''Te se brojke čine velikima no za izbore 2020. godine bilo je prijavljeno više od 500 političkih subjekata'', podsjetila je Hadžiabdić.

Do 8. srpnja je rok za podnošenje kandidacijskih listi a predsjednica SIP-a potvrdila je kako će ovom tijelu biti veliki izazov provesti izmjene izbornog zakona što ih je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt a odnose se na zabranu kandidiranja osobama osuđenim za ratne zločine pred domaćim, međunarodnim ili sudovima drugih država.

Problem je jer jedinstvene evidencije o takvim osobama nema ni u BiH, no dodatni je problem prikupljanje takvih informacija iz susjednih država.

Odgovora nema

Kako je pojasnila Hadžiabdić, od Hrvatske, Srbije i Crne Gore je posredstvom ministarstva pravosuđa BiH zatražena dostava podataka o državljanima BiH koji su tamo osuđeni za ratne zločine no odgovora na taj zahtjev još nema.

Schmidtovim izmjenama izbornog zakona od ove je godine zabranjena i preuranjena izborna kampanja, a promoviranje stranaka i kandidata dopušteno je samo mjesec dana prije provedbe izbora.

''Tolerancije na kršenje odredbi izbornog zakona neće biti'', kazala je Hadžiabdić ističući kako je preuranjena kampanja zabranjena kako bi svi sudionici imali ravnopravan tretman odnosno kako netko iz vlasti ne bi zlorabilo pozicije na kojima se nalaze.