BiH prijeti vraćanje na sivu listu Moneyvala, posljedice mogu biti dalekosežne

Bosna i Hercegovina se nalazi u riziku da ponovno bude stavljena na sivu listu Moneyvala, što bi moglo imati ozbiljne posljedice po domaće gospodarstvo, financijske transakcije i svakodnevni život građana. O ovim izazovima govorio je Vjekoslav Vuković, dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, u razgovoru za Dnevnik RTV Herceg-Bosne.

Što je Moneyval i kakvi su rokovi

Moneyval je tijelo Vijeća Europe koje daje preporuke o donošenju zakona i podzakonskih akata za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma. Bosna i Hercegovina već je bila na sivoj listi Moneyvala od 2015. do 2018. godine i osjetila je posljedice tog statusa.

Do kraja veljače i početka ožujka 2026. BiH mora podnijeti izvješće o učinjenim mjerama, a početkom lipnja 2026. slijedi velika sjednica FATF-a (Financijskog akcijskog tijela za borbu protiv pranja novca) u Parizu koja će ocijeniti to izvješće.

Od Bosne i Hercegovine se trenutačno očekuje ispunjenje triju ključnih preporuka: donošenje Zakona o oduzimanju ilegalno stečene imovine na državnoj razini, pojačane financijske sankcije kada je riječ o pranju novca te poseban registar vlasnika kompanija u oba entiteta.

Posljedice za gospodarstvo i građane

"Prema dosadašnjim pokazateljima koje imamo, vijesti baš nisu dobre", upozorio je Vuković. Vraćanje na sivu listu značilo bi usporavanje ekonomije zbog dodatnih kontrola financijskih transakcija.

Bankarski sektor, iako najreguliraniji u BiH, bio bi prvi pogođen; transakcije bi bile usporene zbog sigurnosnih provjera porijekla novca, moglo bi doći do gašenja određenih računa, a zemlja bi dobila reputaciju rizika što dovodi do gubitka kreditnog rejtinga.

"Kad vam se to sve dogodi u jednom lancu, kamatne stope poskupljuju. Kad su kamate velike, onda teže dolazite do novaca za razvojne projekte, a samim time poskupljenje za građane Bosne i Hercegovine", objasnio je Vuković.

Utjecaj na dijasporu i izvoz

Posebno bi bile pogođene doznake iz inozemstva koje trenutačno iznose 4,5 milijarde konvertibilnih maraka. Transakcije bi bile suočene sa znatnim teškoćama i mogućim dugotrajnim provjerama. U praksi to znači da bi se transakcije mogle zaustaviti na 15 i više dana, što bi u slučaju izvoza robe (trenutačno 15 milijardi KM) i uvoza (28 milijardi KM) moglo dovesti do toga da dobavljači i kupci traže nova tržišta.

Skidanje sa sive liste je dugotrajno – Republici Hrvatskoj kao članici EU trebale su dvije godine, a Bosni i Hercegovini prošli put tri godine. Vuković je upozorio da i nakon skidanja s liste pojedine zemlje ne moraju ukinuti pojačane kontrole, navodeći primjer Švedske i Švicarske koje to i danas provode prema BiH.

Studija MMF-a pokazuje pad BDP-a

Međunarodni monetarni fond proveo je studiju na temelju 78 zemalja koje su prošle sivu listu i zaključak je da je došlo do pada BDP-a oko 5 posto. Većina zemalja okrenula se offshore poslovanju, što za Bosnu i Hercegovinu nije ni alternativno rješenje ni gotovo moguće, istaknuo je Vuković.

Izazovi na granicama i CBAM

Uz prijetnju sive liste Moneyvala, Bosna i Hercegovina suočava se i s drugim problemima. Od 1. siječnja 2026. počela je primjena CBAM-a (Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljika), što znači dodatno opterećenje za izvoznike.

Govoreći o nedavnoj odluci Europske unije koja je odbila prijedlog prijevoznika zapadnog Balkana o produljenom boravku vozača u zemljama schengenskog prostora, Vuković je istaknuo da Vanjskotrgovinska komora intenzivno radi na ovom problemu.

Predloženo je da vozači dobiju posebne vize kako bi boravili u Schengenu mnogo duže od trenutačnih 90 dana, bez potrebe za 180-dnevnom pauzom u BiH.

"Mi razumijemo poziciju vozača, odnosno transportnog sektora u potpunosti, s tim da dajemo potporu da se ovaj problem riješi, ali ne na način blokade", naglasio je Vuković. Pozvao je lidere svih zemalja zapadnog Balkana da zajednički nastupe jedinstvenim glasom, jer to nije problem samo jedne zemlje.

"Definitivno, ako uzmete u obzir činjenicu da su sve zemlje zapadnog Balkana okružene Europskom unijom, mi smo zapravo otok. Oko nas je sve Europska unija i oni jednostavno žele cjeloviti prostor kao otvoreno tržište", zaključio je dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, prenosi RTV HB.

O opasnosti da BiH završi na sivoj listi je nedavno u našem političkom podcastu Kružni tok govorio i ministar pravde BiH Davor Bunoza koji je tada najavio kako će, ukoliko ne bude dogovora, završiti sporni Zakon o oduzimanju ilegalno stečene imovine i poslati ga u proceduru. Govorio je i o posljedicama koje bi mogle uslijediti za BiH ukoliko se to pitanje ne riješi.

Gostovanje ministra Bunoze pogledajte u nastavku.