BiH ni nakon 13 godina nije provela presudu u predmetu Sejdić-Finci

Na današnji dan prije 13 godina Europski sud za ljudska prava u Strassbourgu donio je presudu u predmetu Sejdić-Finci, koja je bila prva u nizu od pet presuda kojima je utvrđeno postojanje sustavne diskriminacije u Ustavu Bosne i Hercegovine, kao i u nizu zakona koji Ustav koriste kao pravni osnov.

Do danas nijedna od presuda nije implementirana, javlja BHRT.

Trinaest godina vlasti Bosne i Hercegovine propustile su provesti presudu Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci. Novi impuls da se presuda provede, nadaju se, mogla bi biti nova vlast, stepenica bliže Europskoj uniji i njenim propisima, ali i posljednja intervencija visokog predstavnika u izbornoj noći.

''Sve je do OHR-a''

Dervo Sejdić, apelant pred Europskim sudom za ljudska prava u Strassbourgu: "Ako budemo ostavili i dalje da nam visoki predstavnik, zato što su oni neaktivni ili nemaju dovoljno političke volje, ne rade svoj posao da nam visoki predastavnik nameće odluke, bojim se da bi bile jako štetne za BiH".

Jakob Finci, također apelant pred Europskim sudom za ljudska prava, poručuje: "Sada smo dobili i neki uvjetni kadidatski status, a zemlja ne može postati kandidat bez da provede sve propise Europske unije, a tu spadaju i Europska konvencija o ljudskim pravima koja tretira upravo predmete Sejdić-Finci, kao i Zornić, Pilav i ostale".

I dalje prema Ustavu i Izbornom zakonu BiH samo pripadnici konstitutivnih naroda mogu biti izabrani u Predsjedništvo i Dom naroda BiH.

Vlasti nakon četiri izborna ciklusa to nisu promijenile, usprkos čak pet presuda pred Europskim sudom za ljudska prava koje su etnički princip proglasile diskriminatorskim.

Nema volje

Azra Zornić na presudu je čekala devet godina, a već osam na implementaciju.

"Čak mi je jedne prilike jedan političar rekao - svi bježe od presude Zorić jer je najteža za implementaciju. Moja presuda nalaže isključivo usvajanje građanskog Ustava pred kojim smo svi jednaki, apsolutno svi građani BiH, na cijeloj njenoj teritoriji'', kaže Zornić.

Iako se gotovo svi deklarativno zalažu da se ispravi diskriminatorski odnos, do sada političke elite nisu našle način da ih izmijene i ne preuzimajući odgovornost za status quo.

Nezir Pivić, zamjenik ministra pravde BiH, navodi: "Smatram da je trebalo, ako su već nametnute izmjene Izbornog zakona da je trebalo da visoki predstavnik, prije svega, otkloni tu diskriminaciju, a da onda krene u rješavanje drugih pitanja".

Šukrija Bašić, profesor ustavnog prava, je stava: "Ovdje je potreban jedan politički pristup u kojem ona pitanja o kojima se može postići konsenzus neće biti dovođena u vezu sa onima o kojima očigledno suglasnost ne postoji. I ako bude postojao takav politički diskurs i takva politička volja, onda možemo biti optimisti da će se to implementirati. Jer, sa stručne strane, tehnička rješenja postoje".

Procjenjuje se da se oko 12 posto stanovništva u BiH ne može kandidirati za državne funkcije, zbog odredbi u Ustavu koje ne prepoznaju ostale i manjinske narode.