BiH i EU: Ljestvica je spuštena zbog Rusije

Bosna i Hercegovina dobila je zeleno svjetlo za otvaranje pregovora za pristupanje u članstvo Europske unije u sudačkoj nadoknadi i ne radi se o zaslugama zemlje nego o potrebama Europske unije za odgovorom na globalna kretanja.

Smatraju to sugovornici portala Bljesak.info upitani da prokomentiraju najave predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen u Europskom parlamentu da će preporučiti otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom.

Pročitajte još

Počelo je: Nikšić i Dodik svojataju zasluge za zeleno svjetlo EU

''Danas ćemo preporučiti Vijeću da otvori pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom'', rekla je von der Leyen u govoru na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu. Izvještači sa sjednice kažu kako je ovaj govor popraćen pljeskom. No, pljesak u BiH sigurno neće biti toliko glasan jer se, unatoč prividu da se zemlja reformira, društvo još uvijek suočava s nerješivim političkim problemima.

Pozitivan signal

Srđan Blagovčanin, predsjednik Upravnog odbora Transparency Internationala BiH kaže kako je sasvim očigledno da BiH nije ispunila sve inicijalno postavljenje zahtjeve tzv. 14 prioriteta iz mišljenja Europske komisije po aplikaciji za članstvo iz 2019.

''Usprkos tome, EU je dodijelila kandidatski status BiH, a sada smo praktično prema svim dostupnim informacijama pred odlukom Europskog vijeća na sjednici 21. i 22. o davanju suglasnosti za otvaranje pregovora. Naravno, ovakvo svojevrsno spuštanje ljestvice od strane Komisije treba tumačiti u svjetlu promijenjenog pristupa i ponovnog 'oživljavanja' proširenja EU izazvanog geopolitičkim razmatranjima koje je posljedica Ruske agresije na Ukrajinu'', navodi Blagovčanin za Bljesak.info.

Dr. Rumena Filipova, predsjednica i suosnivačica Instituta za globalnu analitiku iz Bugarske kaže za Bljesak.info kako preporuka Europske komisije da započne pregovore s BiH o pristupanju šalje pozitivan signal zapadnom Balkanu.

Smatra kako je na ovom području ''razočaranje zastojem u procesu europskih integracija postalo uporno obilježje javnog raspoloženja''.

Škakljiva pitanja

''Otvaranje pregovora o članstvu tako može ublažiti osjećaj da je regija zaostala te da Ukrajina i Moldavija, čije je članstvo u Uniji na europskoj agendi puno kraće vrijeme, sada postaju prioritet u odnosu na Balkan. Ipak, usprkos pozitivnom zamahu u procesu pristupanja EU, ono može ići naprijed samo ako BiH pokaže napredak u smislu rješavanja vlastitih, domaćih problema. Posebno se kao posebno škakljiva pitanja u odnosu s EU ističu proruske veze te sklonosti i prijetnje Republike Srpske'', ističe Filipova.

Blagovčanin kaže kako je BiH ''u sudačkoj nadoknadi od objavljivanja posljednjeg izvještaja EK i posljednje sjednice Europskog vijeća ispunila nekoliko važnih prioriteta kao što su donošenje Zakona o sukobu interesa i Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma.

''U svakom slučaju, otvaranje pregovora je vrlo važno za BiH iako suštinski predstavlja tek prvi korak na dugom putu ka punopravnom članstvu. Jasno je da BiH praktično nije spremna za ovaj korak, te da se same pripreme moraju suštinski ubrzati. Tu prije svega mislim na donošenje plana pridruživanja, uspostavljanje pregovaračkih struktura i čitav niz drugi aktivnosti. U svakom slučaju, otvaranje pregovora je vrlo važan iskorak ne samo simbolički već će sasvim sigurno utjecati i na promjenu političke dinamike u zemlji, a želim vjerovati da će dovesti i do stvarne posvećenosti procesu pregovaranja koji je sam po sebi iznimno zahtjevan'', rekao je Blagovčanin za Bljesak.info.

Ne trebamo se previše zanositi

Ivan Kraljević, politolog i viši asistent na studiju Politologije mostarskog Sveučilišta, kaže za Bljesak.info kako iskorak BiH na njezinom europskom putu ne treba relativizirati.

''Preporuka Europske komisije za otvaranje pregovora o članstvu u EU veliki je impuls vladajućoj koaliciji za nastavak njihove političke suradnje. Pored svih internih i eksternih faktora koji su utjecali ili utječu na odnose među vladajućom koalicijom, reformski proces i europski perspektiva Bosne i Hercegovine bili su vezivno tkivo njihove suradnje koja je urodila plodom'', rekao je.

Kraljević smatra da je BiH napravila izvjesni reformski iskorak.

''U usporedbi sa situacijom i europskom perspektivom kakva je bila, primjerice u svibnju 2019. godine kada je Europska komisija objavila Mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo i definirala 14 ključnih prioriteta koje treba izvršiti, aktualna je vlast - unatoč svim manjkavostima - napravila iskorak i uradila znatno više od svojih prethodnica. Gotovo su ispunili sve zadatke koje je EU, temeljem svoje službene politike uvjetovanja koja osobito vrijedi za zemlje jugoistočne Europe, stavila pred njih'', naveo je Kraljević.

Ističe i kako je važan i kontekst u kojem dolazi ovakva odluka. Izgleda kako je ruska invazija na Ukrajinu alarmirala europske dužnosnike da propitaju svoju politiku proširenja i počnu se ponašati kao kakav-takav vanjskopolitički akter.

''Stoga možemo zaključiti kako su se stvari podudarili u ovome trenutku. EU treba biti bliže BiH, a BiH treba EU. Ova je odluka značajan politički zamašnjak i za BiH i za EU. Međutim, ne trebamo se previše ponositi i zanositi. Otvaranje pregovora o članstvu ne znači mnogo. Bosnu i Hercegovinu tek sada čeka pravi posao, rudarski posao usklađivanja zakonodavstva i standarda s EU jer bez toga nema ni članstva u EU. I, ako ćemo biti pošteni, najprije prema samima sebi, naša europska budućnost je još uvijek daleko''', rekao je Kraljević za Bljesak.info.