BiH će tek 2023. početi pregovore o pristupu EU

Za Bosnu i Hercegovinu, Albaniju, Makedonija i Kosovu, predlaže se formulacija da do 2025. “trebaju daleko odmaknuti na europskom putu” ili alternativno, da su “pregovori s tim zemljama daleko odmakli”", stoji u nacrtu strategije proširenja na zapadni Balkan koju bi Komisija trebala prihvatiti počekom sljedećeg mjeseca.

“Sa snažnom političkom voljom, provedbom stvarnih reforma i trajnim rješenjem za sporove sa susjedima, Crna Gora i Srbija trebale bi biti spremne za članstvo do 2025.”, stoji u jednoj od radnih verzija nacrta “Vjerodostojne perspektive proširenja za zapadni Balkan”, u koji je Hina imala uvid.

Bosna i Hercegovina bi do kraja 2023. trebala trebala postići napredak u reformama i funkcionalnosti kako bi bila spremna za otvaranje pristupnih pregovora.

Komisija bi taj dokument trebala prihvatiti 6. veljače, kada će biti objavljena konačna verzija, a do tada su moguće promjene teksta.

Pročitajte još

Mostar raskošnim vatrometom obilježio predaju zahtjeva BiH za članstvo u EU

Prije ulaska u EU svaka od tih zemalja treba riješiti otvorena pitanja sa svojim susjedima, jer EU ne želi uvoziti te probleme.

“Za zacjeljivanje rana iz 1990-tih treba još vremena. Ali nakon 25 godina vrijeme je da se riješe pitanja koja još uvijek ometaju pomirenje. Sve zemlje se moraju nedvosmisleno obvezati, riječima i djelom, na predladavanje nasljeđa prošlosti, postizanje pomirenja i rješavanje otvorenih pitanja prije ulaska u EU-u”, stoji u nacrtu dokumenta.

“Tamo gdje nisu riješeni granični sporovi, strane bi to bezuvjetno trebale predati na obvezujuću, konačnu arbitražu, primjerice Međunarodnom sudu pravde, prije zatvaranja pregovora i poštovati presude”, kaže se u dokumentu.

U nacrtu dokumenta se kaže da ulazak u EU znači napraviti izbor, čime se neizravno upozorava one koje bi htjeli sjediti na dvije stolice.

“Pridruživanje Europskoj uniji je izbor. Za to je potreban politički i društveni konsenzus i potpora naroda dušom i srcem. Ne može biti dvosmislenosti kod čelnika u pitanju kamo pripada zapadni Balkan i u kojem pravcu ide”, kaže se u nacrtu dokumenta. Također se kaže da je potrebno donijeti “posebne aranžmane” kako one zemlje koje uđu prve ne bi mogle blokirati pristapanje ostalih zemalja zapadnog Balkana.

Komisija najavljuje mogućnost povećanja financijskih sredstava za zemlje zapadnog Balkana, jačanje institucionalne suradnje pozivanjem čelnika zemalja iz regije na pripremne sastanke EU–a. Spominje se i mogućnost smanjenja roaminga za mobilnu telefoniju za zemlje zapadnog Balkana.

Komisija će nakon objave u strategije proširenja na zapadni Balkan, u travnju objaviti izvješće o napretku svih zemalja kanidadata i potencijalnih kandidata, što uz zemlje zapadnog Balkana uključuje još i Tursku.

Do sada su se izvješća o napretku kandidatskih zemalja objavljivala u jesen svake godine, a 2017. je prva kada je to izostalo.

U svibnju će se u Sofiji održati summit EU-zapadni Balkan, treći takav sastanak od 2000.