Biciklizam u Mostaru ide u pravom smjeru

''Najviše sam ponosan na porast urbanog biciklizma u gradu Mostaru, tj. kada vidim odraslog čovjeka u odijelu na biciklu ili neku gospođu s biciklom koji ima korpicu, kako obavlja svakodnevne poslove. Ti građani su mi znak da biciklizam u Mostaru ide u pravom smjeru'', govori za Bljesak.info Toni Zorić predsjednik Kluba biciklista u Mostaru i dodaje kako među biciklistima u Mostaru ima svega, i trenda i istinskih zaljubljenika, pa sve do onih okorjelih biciklista 'profesionalaca' koji svaki dan imaju treninge po i po 5 sati.

Govoreći o brdskim biciklističkim stazama, kaže kako je trenutno među prvima ona na Gorancima, jedna od poželjnijih biciklističkih destinacija u Mostaru.

Turistička zajednica HNŽ u suradnji s udrugom MTB Mostar je izvršila obilježavanje Veleža i jednog dijela Prenja, a trenutno slijedi projekt obilježavanja Čvrsnice i Čabulje u koji je uključen i BK Mostar.

Hercegovačka verzija Ćirine staze

''Naš najveći ponos, a ujedno i najdulja biciklistička staza u BiH je revitalizacija uskotračne Ćirine pruge od Mostara do Konavala. Staza se radi po uzoru na Istarsku Parenzanu. No, moram reći da će hercegovačka verzija Ćirine staze biti puno sadržajnija u turističkom pogledu. Na istoj dionici po polasku iz Mostara imate obilazak starog Mosta, Blagaj, Počitelj, Hutovo blato, Vinske ceste i eko sela, pećina Vjetrenica, a da ne govorim o predivnom pogledu na Dubrovnik i zaleđe, kada se počnete spuštati u Konavle'', govori Zorić i ističe kako zbog prirodnih pogodnosti u Hercegovini ''ne trebamo puno izmišljati, samo se ugledati na sjevernije Europske susjede i kopirati''.I dok europske zemlje rade na povećanju biciklističke infrastrukture, velike novce ulažu u biciklizam, kod nas je još uvijek sustav rada na povećanju automobilske infrastrukture kroz nove prometnice i parking prostore.

O porastu broja biciklista u Mostaru, koji se u zadnjih par godina događa iz više razloga, kako zbog modernog i ubrzanog načina života ali i opuštanja i uživanja u prirodi, govori nam i Darko Vidović voditelj biciklističke trgovine Ciklo Centar u Mostaru.

Istaknuo je kako se mali postotak ljudi počinje baviti biciklizmom zbog trenda, ali da i oni ubrzo postaju istinski zaljubljenici u biciklizam.

''Za prvi bicikl ljudi često biraju brdski bicikl, jer je svestran npr. s njime mogu ići i na posao, a vikendom se mogu zaputiti na planinu s prijateljima. Zadnjih godina sve je veći broj ljudi koji kupuju gradska i cestovna bicikla jer su im oni isključivo prijevozna sredstva koja zamjenjuju automobil'', govori Vidović za Bljesak.info.

Iako je biciklistička infrastruktura u gradu Mostaru loša, i ne postoji označena biciklistička stazu, projekt kojeg je mostarski gradonačelnik obećao još 2012. godine, Zorić govori kako, obzirom na postojanje većih problema, biciklisti spadaju u sporedni plan. No, unatoč tome, podrška gradskih vlasti ne izostaje.

''U Zavodu za prostorno uređenje postoje projekti gdje bi svaka nova prometnica ili prometnica koja se rekonstruira uključivala i biciklističku stazu.  No, naše mišljenje je bilo da u trenutku kada se krene s radovima i nestane sredstava, prvo što se ukida je ta biciklistička staza koja je vjerujemo i najjeftinija stavka. Ovo pitanje je trebalo riješiti Gradsko vijeće kojeg još uvijek nemamo'', govori Zorić.

Istaknuo je kako se problemi s prometnim gužvama u europskim gradovima rješavaju upravo poticanjem na biciklizam i osiguravanjem biciklističkih staza. 

''Svakodnevno smo svjedoci velikih gužvi kroz grad, velike nervoze vozača za upravljačima automobila koji konstantno negdje žure i svakodnevno ugrožavaju sebe i druge sudionike u prometu.  Urbana problematika se u zemljama svijeta rješava kroz biciklističku infrastrukturu, a ne kroz nove raskrsnice sa semaforima, kružne tokove ili ležeće policajce'', ističe.

Cijene od 500 KM do par tisuća

Na upit o cijenama bicikala, Vidović kaže kako za kvalitetno brdsko ili gradsko biciklo treba izdvojiti od 500 KM pa nadalje, dok profesionalno brdsko/cestovno biciklo stoji nekoliko tisuća KM. Što se tiče sigurnosne opreme, kako potvrđuje Vidović, Mostarci još nisu svjesni da im kaciga može spasiti život pri padu s bicikla, ali je u zadnje vrijeme definitivno vidljiv napredak, pa možemo i vidjeti sve više ljudi da nose kacige. 



O problemima s kojima se biciklisti susreću u Mostaru i Zorić i Vidović se slažu kako je na prvom mjestu prometna nekultura i nepostojanje označene biciklističke staze, te da svakako treba poraditi i na obrazovanju mladih ljudi o ponašanju u prometu kako bi se smanjio broj nesreća i neugodnih situacija.

''U gradu nemamo niti jednu stazu kojom bi se biciklisti sigurno mogli kretati. To je jedan veliki problem i sigurno najveća kočnica još većem rastu biciklizma u Mostaru. Svakodnevno nam se ljudi obraćaju s pitanjima biciklističkih staza, a mnogi i priznaju da se ne usude biciklirati gradom zbog straha od automobila'', govori predsjednik biciklističkog kluba, dok Vidović ističe kako je velika odgovornost na biciklistima te da ''i biciklisti trebaju biti svjesni kad sjedaju na biciklo da postaju sudionici u prometu koji moraju poštivati pravila.''