Analiza predsjedničkih izbora u Rusiji iz perspektive mostarskih studenata politologije

U sklopu redovitih tjednih vježbi kod asistenta Ivana Kraljevića na kolegiju Međunarodni politički odnosi II, studenti druge godine preddiplomskog studija politologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru analizirali su rezultate predsjedničkih izbora u Rusiji.

Na nedjeljnim predsjedničkim izborima u Rusiji premoćnu pobjedu s osvojenih 76,67 % glasova odnio je aktualni predsjednik Vladimir Putin koji se na vlasti, bilo kao predsjednik ili premijer, nalazi već 18 godina.

''Ovakvi rezultati su sasvim očekivani. Građani Ruske Federacije pokazali su što misle o Putinovoj vladavini, pokazali su kako im se sviđa njegov režim. On, zapravo, kod njih s pravom uživa naziv – zauvijek predsjednik'', smatra Ljiljana Perić iz Stoca.

S njom se slaže i njezina kolegica Petra Begić iz Širokog Brijega, koja smatra kako ovakvi rezultati nisu iznenađujući jer su prethodno lokalne vlasti praktički odradile ključni posao, a sami izborni proces nalikovao je na svojevrsnu političku farsu.

Karizmatična ličnost koja je Rusiji vratila stari sjaj

Vladimir Putin ni na ovim izborima nije imao ozbiljnog protivnika, a najozbiljniji protukandidat Aleksej Navaljni već je ranije diskvalificiran. Ako se uzme u obzir i aneksija Krima iz 2014. godine koja je pogoršala odnose Rusije i zapadnih sila, postaje jasno zašto je Zapad prilično hladno reagirao na Putinovu pobjedu, prenosi portal Hrvatskog studentskog politološkog foruma (HSPF).

Kako datum održavanja izbora, 18. ožujka, ima određenu simboliku, smatra Martin Mikulić iz Širokog Brijega koji je podsjetio kako je baš na taj datum 2014. godine izvršena aneksija Krima.

''Zasigurno je bila zanimljiva njegova nekonvencionalna predizborna kampanja da – nema kampanje. Izbjegavao je televizijske debate i održavao kratke govore te time samouvjereno cementirao poziciju nepokolebljivog vođe kojemu nije potrebna nikakva kampanja. Ključ pobjede je to što je Rusima servirao ono što žele čuti – snažan predsjednik, snažna Rusija'', ističe Mikulić.

Na izborima je zabilježeno gotovo 3.000 nepravilnosti. Zbog toga su se mogle čuti brojne kritike, kao i tvrdnje kako je Rusija zapravo poludemokracija u kojoj su izbori samo puka formalnost.

Kako zabilježene nepravilnosti nemaju preveliko značenje, smatra Ana Sušac iz Čitluka.

''Rusi su i na ovim izborima pokazali kako žele snažnu i moćnu figuru na čelu svoje zemlje, Putin je karizmatična ličnost koja je Rusiji vratila sjaj izgubljen 90-ih u vrijeme Jeljcina. Iako postoje određeni prigovori, tj. činjenice govore kako je prijavljeno čak 3,000 nepravilnosti, smiješno bi bilo tvrditi da je to presudno utjecalo na ishod izbora. Njegova premoćna pobjeda posebno je važna na vanjskopolitičkom planu, za očekivati je kako će se nastaviti širenje ruskog utjecaja na Bliski istok, ali i strateški važne zemlje Srednje Azije s velikim zalihama plina i nafte koje se posljednjih godina ubrzano razvijaju'', smatra Sušac.

U svakoj prilici dolazi do izražaja njegova karizma

Bazirajući se na Putinovu osobnost i ponašanje u izbornoj noći, Marijana Primorac iz Gruda navodi kako je Putin uvijek odlučan u provođenju svojih zamisli.

''U svom pobjedničkom govoru ne pokazuje iznenađenje ni euforiju te svoju pobjedu pripisuje ruskom narodu. U odnosu prema drugim silama Putin je odlučan i ustrajan, ne obazire se previše na utjecaj drugih i ne odustaje od namjere da Rusiju učini ekonomskom silom. U svakoj prilici dolazi do izražaja njegova karizma'', kaže Primorac.

Putin apsolutni vladar Rusije tako ostaje do 2024. godine i nema se mogućnosti kandidirati do 2030. godine, prenosi portal Hrvatskog studentskog politološkog foruma (HSPF).

''Značajno je da se Putin ovoliko održava na vlasti jer posjeduje ogromni aparat, uključujući i većinu u parlamentu, kao i ovlast mijenjanja Ustava. Rusija je zapravo poludemokracija, predsjednik se formalno bira, ali uklanja političke protivnike, a izborne prijevare su očigledne. Pokazao je prijezir prema međunarodnom pravu, posebno nakon aneksije Krima, pa se Zapad s pravom nada slabljenju ruskog utjecaja nakon 2024. godine. Nakon njegova odlaska s vlasti, neće biti dovoljno snažne osobe da ga naslijedi i sačuva ruski utjecaj'', zaključuje analizu Petar Babić iz Ljubuškog.

Iako je u nedavnom intervjuu američkoj televiziji NBC istaknuo kako nema nikakvu namjeru promijeniti Ustav da ostane u Kremlju poslije 2024., ostaje upitno hoće li i Vladimir Putin, zaključuju mladi politolozi, poput kineskog predsjednika Xi Jinpinga, posegnuti za izmjenama Ustava kako bi ostao na vlasti.