Amerika riješila Makedoniju, na redu je BiH?

Nakon što je riješen dugogodišnji spor između Makedonije i Grčke u vezi s imenom te zemlje, mnogi analitičari osnovano pretpostavljaju da će se SAD, koje su odigrale ključnu ulogu u tom procesu, sada okrenuti rješavanju ostalih problema na Balkanu, pišu Nezavisne novine.

Srbija je važnija

Naime, smatra se kako su dva preostala problema dijalog Beograda i Prištine, odnosno rješavanje statusa Kosova, te BiH, stari američki projekt, koji je okrunjen Daytonskim sporazumom, čedom američke administracije, koji su kasnije nadograđivale i podržavale i republikanske i demokratske administracije.

Pročitajte još

Ivancov: Svijet ulazi u opasnu fazu napetosti i sukoba

Nezavisne novine tvrde da im je rečeno kako bi se u američkom fokusu prvo trebala naći Srbija, koju i republikanski i demokratski establišment u Americi smatraju ključnom zemljom na Balkanu za suzbijanje za njih neželjenog ruskog utjecaja u regiji. Oni smatraju da, strateški gledano, BiH u ovom trenutku nema veliki značaj, ali da shvaćaju da je rješavanje ''srpskog pitanja'', odnosno veza Srba i Rusije, djelomično vezano i za problem BiH.

''Srbija je za Ameriku važnija, ali je BiH formalno bliže NATO-u. Postoje razmišljanja da se do Srbije može doći preko BiH, zaobilaznim putem'', rekao je Nezavisnim novinama jedan, kako navode, dobro upućeni sugovornik iz Washingtona.

Opasan presedan za BiH

Miloš Šolaja, direktor Centra za međunarodne odnose iz Banja Luke, slaže se da se rješavanjem pitanja Makedonije može očekivati jače angažiranje u vezi s BiH i ostalim zemljama u regiji, posebno kada su u pitanju euroatlantske integracije.

''Sasvim je sigurno da će i EU zahtijevati brže i snažnije provođenje dogovorenih politika na zapadnom Balkanu, prvo prema Makedoniji, ali svakako i prema ostalim zemljama. Što se tiče BiH, tu će sigurno biti jače insistiranje u vezi s euroatlantskim integracijama koje bi sigurno išle i brže da nije bilo otpora iz RS'', kaže Šolaja za Nezavisne. Predviđa da će biti snažniji pritisak na institucije u BiH da se unaprijedi diskusija o tome šta NATO znači za BiH.

Kurt Bassuener, američki analitičar iz Vijeća za politiku demokratizacije i dobar poznavatelj američke politike na Balkanu, kaže za Nezavisne da je rješavanje imena Makedonije bilo dugoročan prioritet američke politike, ali da se prilika pojavila odlaskom Nikole Gruevskog, bivšeg makedonskog premijera. Smatra da je američka politika pod predsjednikom Donaldom Trumpom zauzela nacionalno orijentiran politički smjer, koji se odražava i na Balkanu. Navodi primjer prijedloga podjele Kosova između Beograda i Prištine, što bi, kako on kaže, mogao biti opasan presedan za BiH.

Trumpova ruska politika

''Geopolitički natjecateljski mentalitet u SAD, ali i EU daje balkanskim vladarima više mogućnosti da se odupru jačem uvođenju vladavine prava u svojim državama. Rusija je u regiji problem ne zato što nudi građanima svoje društveno uređenje, nego zato što nudi crne audije političkim klikama'', smatra on. Dodaje da u američkoj vanjskoj politici prema Balkanu nema strateške vizije, već da se ona već duže nalazi na autopilotu.

''Međutim, i prije Trumpa veoma malo se radilo na bilo kakvoj dugoročnoj strategiji s bilo koje strane Atlantika'', rekao je.

Inače, američki mediji nagađaju da je Wess Mitchell, sada već bivši prvi čovjek State Departmenta za Europu, prije nekoliko dana podnio ostavku upravo zbog Trumpa i njegove ruske politike, te da će nakon skorog odlaska njegovog zamjenika u mirovinu Amerika ostati bez ključnih ljudi u State Departmenta koji se bave Europom.