Predstavnički dom američkog Kongresa predstavio je prošlog tjedna novu verziju zakona o zapadnom Balkanu, koji predviđa ekonomsku suradnju Amerike i regije, mjere za borbu protiv korupcije, ali i veću kontrolu provedbe sankcija za zapadni Balkan koje provodi Ured za kontrolu imovine stranaca.
Kao i prošla verzija, i ova ima sponzore iz obje stranke, što povećava šanse da se zakon usvoji, međutim, kao što je to bio slučaj u prethodnoj verziji iz 2023., nije zajamčeno da će zakon doći do faze izglasavanja.
Međutim, činjenica da zakon podržavaju važni kongresmeni i senatori iz obje stranke daje određene šanse da bi zakon u oba doma mogao naći dovoljno podrške do kraja mandata ovog saziva Kongresa.
Najzanimljiviji dio zakona odnosi se na sankcije, a predviđeno je da se predsjedniku oduzmu ovlasti da može ukidati sankcije bez prethodnih konzultacija s Kongresom.
"Predsjednik može ukinuti primjenu sankcija u odnosu na određenu osobu ako može certificirati nadležnim odborima u Kongresu da ta osoba nije uključena u aktivnosti koje su predmet sankcija tijekom dvogodišnjeg razdoblja neposredno prije dana ukidanja, i u drugim slučajevima ako više nisu aktualni kriteriji koji su bili osnova za sankcije", navedeno je u dokumentu.
Prevedeno na običan jezik, ako zakon prođe, to bi značilo da Donald Trump, predsjednik SAD-a, ne bi mogao ukinuti sankcije izrečene osobama sa zapadnog Balkana bez prethodnog odobrenja Kongresa.
Zakon se najviše bavi stvaranjem prostora za investicije i ekonomsku suradnju između SAD-a i zemalja regije, posebno u pogledu fosilne industrije, ali i suzbijanjem ruskog i kineskog utjecaja, kao i podrškom NATO-u.
"Ovisnost zemalja zapadnog Balkana o ruskim izvorima fosilnih goriva i prirodnog plina veže njihove ekonomije i politiku za Rusku Federaciju i sprječava njihove težnje za europskim integracijama. Smanjenje ovisnosti zapadnog Balkana o ruskim zalihama prirodnog plina i fosilnih goriva je u nacionalnom interesu SAD-a", naglašeno je.
Također je navedeno da korupcija, uključujući i onu među ključnim političkim liderima, i dalje muči zapadni Balkan i predstavlja jednu od najvećih prepreka daljnjem ekonomskom i političkom razvoju u regiji.
"Kampanje dezinformacija usmjerene na zapadni Balkan potkopavaju kredibilitet njegovih demokratskih institucija, uključujući integritet izbora. Korupcija i dezinformacije šire se u političkim okruženjima obilježenim autokratskom kontrolom", istaknuto je.
Kada je riječ o BiH, u prijedlogu zakona pružena je puna podrška EUFOR-u, za koji je istaknuto da je dio nacionalnog sigurnosnog interesa SAD-a.
"Poticanje rada unutar NATO-a na planiranju za nepredviđene situacije za međunarodne vojne snage radi održavanja sigurnog okruženja u BiH, posebno ako Rusija blokira ponovno odobrenje misije u Ujedinjenim narodima", dodaje se, a istaknuto je i da je potrebno preispitati mandate NATO-a i EU-a, kako bi se omogućila njihova proaktivna uloga.
Naglašena je podrška europskim integracijama zemalja regije, a posebno je zanimljivo što je u grupu zemalja zapadnog Balkana ovaj zakon uključio i Hrvatsku, što je u skladu s nekim razmišljanjima da će SAD preko Zagreba pokušati utjecati na odnose u BiH, prenose Nezavisne.
