Delegacija Europske unije u Bosni i Hercegovini, povodom smanjenja iznosa izdvajanja za Bosnu i Hercegovinu u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan., oglasila se priopćenjem u kojem ističe da zemlja i dalje ima priliku povući značajna sredstva, no rokovi su jasni i konačni, a daljnje kašnjenje moglo bi dovesti do dodatnog smanjenja izdvajanja.
''Europska komisija je obavijestila domaće vlasti o smanjenju indikativnih izdvajanja predviđenih za Bosnu i Hercegovinu u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan u iznosu od 10%. Zemlja sada ispunjava uvjete za sredstva u vrijednosti do 976,6 milijuna eura umjesto 1,085 milijardi eura'', naveli su u priopćenju.
Središnji element Plana rasta, koji je predmet razmatranja od 2023. godine, kažu, jest Instrument za reforme i rast.
''Ovo je instrument temeljen na ostvarenim rezultatima, a osigurava sredstva u zamjenu za provođenje ključnih reformi u nizu područja, prvenstveno zelenoj i digitalnoj tranziciji, razvoju privatnog sektora i vladavini prava. Prvi korak za povlačenje ovih sredstava je da vlasti dostave Europskoj komisiji popis reformi u formatu Reformske agende, radi potrebe usuglašavanja. Nažalost, unatoč političkom dogovoru postignutom na Vijeću ministara BiH dana 27. lipnja, Bosna i Hercegovina ostaje jedina zemlja u regiji čije vlasti nisu uspjele dostaviti usuglašeni i finalizirani nacrt Reformske agende Europskoj komisiji. Nakon niza tehničkih razgovora s Europskom komisijom, Reformska agenda je gotovo spremna, ali je domaće vlasti nisu finalizirale. Nasuprot tome, Albanija, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija su dostavile svoje Agende do ljeta 2024. godine, a Komisija ih je odobrila u listopadu 2024. godine'', dodaju u priopćenju.
Od početka je, kažu, bilo jasno da se Instrument za reforme i rast temelji na učinku i rezultatima.
''Naime, partneri koji provedu reforme mogli bi imati koristi od svih dostupnih sredstava, dok bi se oni koji to ne učine mogli suočiti sa smanjenjem predviđenih izdvajanja. Instrument za reforme i rast istječe krajem 2027. godine, istovremeno sa sedmogodišnjim proračunom EU. Taj rok se ne može promijeniti. EU je više puta upozorila vlasti Bosne i Hercegovine da vrijeme istječe i da bi se zemlja mogla suočiti sa smanjenjem izdvajanja ako se hitno ne poduzmu mjere'', navode u priopćenju.
Bosna i Hercegovina, kažu iz Delegacije EU, i dalje može ostvariti pogodnosti od 976,6 milijuna eura u okviru Instrumenta za reforme i rast.
''Ovo je značajan iznos sredstava koji će imati opipljiv učinak na poboljšanja u području prometa, energetike i digitalizacije, u korist svih građana. Sredstva smanjena iz indikativnih izdvajanja ostaju dostupna za svih šest zemalja Zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu, i bit će preraspodijeljena na osnovi zadovoljavajućeg napretka i ukupnih reformskih rezultata. Plan rasta za Zapadni Balkan važna je prilika za zemlje regije da prodube svoju ekonomsku integraciju sa svojim najvećim trgovinskim partnerom – Europskom unijom – i provedu sveobuhvatne reforme koje će transformirati njihovu poslovnu klimu i privući investicije'', dodaju.
Iz delegacije pozivaju vlasti u Bosni i Hercegovini da što prije finaliziraju Reformsku agendu, u korist građana.
''Vlasti Bosne i Hercegovine obaviještene su da će se, u slučaju da konačna konsolidirana verzija Reformske agende Bosne i Hercegovine ne bude dostavljena Europskoj komisiji do 30. rujna 2025. godine, primijeniti daljnje smanjenje početnih izdvajanja za Bosnu i Hercegovinu za dodatnih 10%. Europska unija ostaje lojalan i pouzdan partner Bosne i Hercegovine, podržavajući integraciju zemlje s EU. Nastavljamo ulagati u projekte koji podupiru europski put'', navode u priopćenju delegacije.
Posebno ističu da ipak postoji i cijena nepostupanja.
''Vrijeme je da politički akteri u Bosni i Hercegovini djeluju kako bi iskoristili prilike koje su im dostupne za dobrobit građana'', navode.
