Pročitajte rezoluciju koju je usvojio HNS

Izaslanici Hrvatskog narodnog sabora većinom glasova, uz osam glasova protiv, usvojili su Rezoluciju kojom se upozorava na višestruko preglasavanje Hrvata, konstitutivnog naroda u BiH. Rezolucija, između ostalog, poziva na nužne promjene i dogovor, izvršavanja političkih dogovora i napredovanja prema vanjskopolitičkim ciljevima BiH.

Sjednica je počela tako što su Hrvatska republikanska stranka i Čapljina u srcu zatražile nove točke dnevnog reda, na što je predsjedatelj zasjedanja Dragan Čović prokomentirao kako će se ono što traže naći u njegovu izvješću o radu HNS-a BiH.

Pročitajte još

FOTO | 9. zajedanje HNS-a BiH

Riječ je o zastupljenosti hrvatskog naroda u tijelima vlasti, institucijama i organizacijama na razini BiH, entiteta i županija kao i lokalnoj razini te pitanje definiranja odnosa i strateških ciljeva na političkoj sceni u BiH.

Tekst Rezolucije Hrvatskog narodnog sabora u BiH prenosimo u cijelosti
 

Potvrđujući privrženost načelima i ciljevima izraženim u političkim dokumentima prethodnih zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora, a nastavno na Deklaraciju usvojenu na osmom zasjedanju,

Naglašavajući da su tri konstitutivna naroda u BiH (Bošnjaci, Hrvati i Srbi) ustavna kategorija i činjenica koja se ne može i ne smije politički ignorirati, te da se u složenoj višenacionalnoj zajednici, što BiH nedvojbeno jest, stabilnost i napredak mogu ostvariti samo dogovorom i korištenjem mehanizama koji jačaju međusobno povjerenje uz strogo poštivanje ustavnog poretka i vladavine prava,

Pozivajući se na Politički sporazum potpisan u Mostaru 17. lipnja 2020.godine kojim je iskazano opredjeljenje za implementaciju svih odluka Ustavnog suda BiH, kao i svih presuda Europskog suda za ljudska prava koje se odnose na ukidanje svih oblika nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu, kako bi se osigurao legitiman izbor i legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda i građana na svim administrativno-političkim razinama, u Predsjedništvu BiH i Domovima naroda, te osiguralo aktivno i pasivno izborno pravo svakog građanina na cijeloj teritoriji BiH,

Svjesni ozbiljnosti i zahtjevnosti ukupne ustavno-pravne i političke te društvene, kulturne, gospodarske i demografske pozicije u kojoj se hrvatski narod trenutno nalazi, mi, sudionici IX. zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora BiH, usvajamo:

Rezoluciju IX. zasjedanja HNS BiH

BiH naša domovina - država jednakopravnih konstitutivnih naroda i ravnopravnih građana-državljana.

Mi legitimni politički predstavnici hrvatskog naroda u BiH izražavamo svoje jasno, čvrsto i nedvosmisleno opredjeljenje za:

• - ostvarivanje pune pravne i stvarne konstitutivnosti Hrvata u BiH i njihove jednakopravnosti s Bošnjacima i Srbima,
• - izgradnju i jačanje institucija zajedničke nam države jednakopravnih konstitutivnih naroda i ravnopravnih građana-državljana.

Svjesni činjenice kako u BiH postoje i sasvim drugačiji pogledi o njenoj budućnosti, upozoravamo na opasnost i pogubnost politika koje:

• - negiraju ustavna i daytonska načela konstitutivnosti i međusobne jednakopravnosti konstitutivnih naroda (unitarizam),
• - negiraju neovisnost i cjelovitost BiH (separatizam).

Unitaristički i separatistički ciljevi i interesi nespojivi su i izravno suprotstavljeni temeljnim daytonskim načelima i glavni uzrok nefunkcionalnosti i nestabilnosti BiH.

Urušavanje ustavno-pravnog poretka kroz proces dekonstituiranja hrvatskog naroda u BiH

Trenutno ustavno, institucionalno i političko stanje neprihvatljivo je za Hrvate u BiH:

• - jer im negira pravo legitimnog političkog predstavljanja u tijelima i institucijama namijenjenim predstavljanju konstitutivnih naroda.
• - jer im uskraćuje i negira prava na kulturnu, obrazovnu i medijsku autonomiju čak i u stupnju i obliku kojeg u nacionalnim državama uživaju pripadnici nacionalnih manjina.
• - jer ih izlaže kontinuiranom i organiziranom političkom, ideološkom i medijskom nasilju koje ima za cilj diskreditiranje i ocrnjivanje svih društvenih i političkih aktera koji javno zagovaraju načela konstitutivnosti i međusobne jednakopravnosti konstitutivnih naroda.
• - jer sve navedeno, među ostalim razlozima, snažno utječe na proces iseljavanja Hrvata i dovodi do vrlo ozbiljnih demografskih problema u okviru hrvatskog nacionalnog korpusa u BiH.

Načelo konstitutivnosti i međusobne jednakopravnosti Bošnjaka, Hrvata i Srba temeljno je načelo Ustava BiH i Daytonskog mirovnog sporazuma, stoga svi oni koji sudjeluju u procesu dekonstituiranja hrvatskog naroda u BiH izravno ruše ustavno-pravni poredak BiH i grubo krše međunarodni mirovni ugovor.

Reforma ustava i Izbornog zakona BiH

Budući da postojeći Izborni zakon BiH nije osigurao izvjesnost da svaki narod može izabrati vlastite političke predstavnike, nužna je reforma izbornog zakonodavstava koja mora osigurati pravo i izvjesnost svakom konstitutivnom narodu da slobodno i samostalno izabere vlastite političke predstavnike.

Bosna i Hercegovina dužna je osigurati pravo i izvjesnost pripadnicima grupe ostalih da bez diskriminacije biraju i budu birani. Stoga, svrha reformi ustava i izbornog zakonodavstva treba biti:

1. a) u što većoj mjeri uskladiti ustavne i zakonske norme, u prvom redu Izborni zakon BiH, s natkrovljujućim načelom Ustava BiH, načelom konstitutivnosti i međusobne jednakopravnosti Bošnjaka, Hrvata i Srba (u skladu s odlukom  „Ljubić“ i drugim mjerodavnim odlukama Ustavnog suda BiH).

1. b) osigurati što veći stupanja individualnih, ljudskih i građanskih prava svakom državljaninu BiH bez obzira na njegovu nacionalnu (ne)pripadnost (u skladu s presudom „Sejdić-Finci“ i drugim mjerodavnim presudama Europskog suda za ljudska prava).

HNS BiH smatra kako je u ovoj neizbornoj godini nužno provesti ograničenu ustavnu i izbornu reformu koja treba osigurati ustavnost i legalnost predstojećih Općih izbora 2022. godine, da bi se u potpunosti mogli implementirati izborni rezultati te izborni proces uskladio s temeljnim načelom Ustava BiH i Daytonskog mirovnog sporazuma.

Za HNS BiH neprihvatljiva je daljnja mogućnost da pripadnici bošnjačkog naroda biraju hrvatske političke predstavnike, odnosno da Hrvatski član Predsjedništva BiH i

hrvatski izaslanici u domovima naroda budu izraz bošnjačke izborne volje.

Imajući u vidu dvadesetogodišnji proces dekonstituiranja Hrvata te najave da će se „fenomen drugog bošnjačkog člana Predsjedništva“ proširiti i na ostale razine i tijela vlasti, svjesni smo kako bi održavanje Općih izbora 2022. godine po postojećem izbornom zakonodavstvu bilo pogubno za BiH i konstitutivnost hrvatskog naroda te njegov nacionalni i politički subjektivitet.

Daljnje uzurpiranje hrvatskih pozicija, na bilo kojoj razini, vodilo bi radikalnom produbljivanju nepovjerenja između hrvatskog i bošnjačkog naroda, dezintegraciji društvenih struktura te gubitku povjerenja u državu i njene institucije, što bi, sve skupa, opasno dovelo u pitanje smisao, stabilnost i opstojnost BiH.

Pročitajte još

Zaiskrilo na zasjedanju HNS-a: Hrvati će srediti sami sebe

Nasuprot tome, usklađivanje izbornog zakonodavstava s načelom da jedan konstitutivni narod ne smije birati predstavnike drugom konstitutivnom narodu, moglo bi biti snažan poticaj jačanju međusobnog povjerenja i suradnje na izgradnji stabilne, funkcionalne i prosperitetne države. U takvim okolnosti, onda bi bilo moguće napraviti i sveobuhvatniju ustavnu i izbornu reformu koja bi osigurala provedbu svih mjerodavnih odluka kako Ustavnog suda BiH, tako i Europskog suda za ljudska prava.

Euroatlanske integracije kao glavno geostrateško usmjerenje hrvatskog naroda u BiH

Članstvo u EU i NATO-u najvažniji je vanjskopolitički cilj BiH i glavno strateško geopolitičko usmjerenje hrvatskog naroda u BiH. Hrvatski narodni sabor čvrsto se zalaže za što bržu provedbu svih nužnih reformi na euroatlanskom putu, uključujući ispunjavanje uvjeta za zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR) kao jednog od preduvjeta suvereniteta BiH kao nezavisne, cjelovite, stabilne i prosperitetne države čije su institucije sposobne preuzeti odgovornost za državu i uvesti ju u punopravno članstvo EU.

Za hrvatski narod u BiH od ogromnog je značaja činjenica da je Republika Hrvatska članica EU i NATO-a, što dodatno osnažuje naše opredjeljenje da je euroatlanski put BiH ne samo glavno, nego trenutno i jedino geostrateško usmjerenje hrvatskog naroda u BiH.

Zaključna razmatranja

Ovom Rezolucijom šaljemo jasne poruke svim Hrvatima u BiH, drugim konstitutivnim narodima i svim građanima, Republici Hrvatskoj, OHR-u i PIC-u te svekolikoj međunarodnoj zajednici da su Hrvati ujedinjeni u borbi za svoja nacionalna, ustavna, politička i druga prava, te posebno naglašavamo:

- legitimno političko predstavljanje Hrvata u tijelima i institucijama, na svim administrativno-političkim razinama, donja je granica prihvatljivosti ispod koje neće ići ni jedan predstavnik HNS BiH u svim tekućim i budućim pregovorima o ustavnim i izbornim reformama;

- načelo legitimnog predstavljanja Bošnjaka, Hrvata i Srba temeljno je načelo Ustava BiH i Daytonskog mirovnog sporazuma, stoga svi oni koji to načelo jednostrano relativiziraju i krše, ili se protive njegovoj provedbi i operacionalizaciji kroz izborno zakonodavstvo, moraju biti okarakterizirani kao izravni rušitelji ustavno-pravnog poretka i međunarodnog mirovnog ugovora;

- legitimno predstavljanje tri konstitutivna naroda nije u suprotnosti s mjerodavnim odlukama Europskog suda za ljudska prava; spomenute odluke moguće je provesti uz puno uvažavanje načela legitimnog predstavljanja Bošnjaka, Hrvata i Srba;

- ukoliko unitarističke i separatističke politike, kroz opstruiranje i neusvajanje nužnih ustavnih i izbornih reformi, dovedu do blokade političkog sustava i izbornog procesa te urušavanja ustavno-pravnog poretka i dezintegracije države, primarni cilj svih članova i tijela HNS BiH bit će zaštita hrvatskih nacionalnih prava i interesa; kao i mnogo puta do sada, hrvatski narod će i u spomenutim okolnostima, ako do njih dođe, naći prikladne načine i instrumente kako bi, kao slobodan i državotvoran narod,  obranio i potvrdio svoj nacionalni i politički subjektivitet, svoju autonomnost i suverenost.

HNS ostaje u stalnom zasjedanju dok se ne realiziraju stavovi definirani u ovoj Rezoluciji.

Mostar, 4. lipnja 2021. godine.