Picula imenovan izvjestiteljem EP-a za preporuke za zapadni Balkan

Hrvatski europarlamentarac Tonino Picula imenovan je izvjestiteljem Europskog parlamenta za preporuke Zapadnom Balkanu uoči summita u Zagrebu u svibnju 2020., a njegova uloga biti će izrada preporuka Parlamenta Vijeću i Komisiji sa ciljem otvaranja pretpristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom te davanja novog zamaha procesu proširenja, priopćio je ured zastupnika u srijedu.

 Jedna od glavnih tema i izazova kojima će se se Picula baviti u ovom izvješću bit će pronalaženje konsenzusa u Vijeću glede procesa širenja na zemlje zapadnog Balkana, najavljuje ured u priopćenju te dodaje da je cilj izvješća i analizirati i odgovoriti na nove prijedloge za reformu politike proširenja,.

 „Rasprave o reformi ne smiju zaustaviti proces. Zemlje trebaju biti ocijenjene individualno, na temelju individualnih zasluga i postignuća. Crna Gora je, na primjer, predvodnik tog procesa i očekujem da se ostvareni rezultati i uloženi napori priznaju, te zatvore pretpristupni pregovori tijekom ovog mandata“, zaključio je Picula.

 „Iznimno sam počašćen novom ulogom izvjestitelja za preporuke o Zapadnom Balkanu uoči nadolazećeg summita u Zagrebu. U suradnji sa svim zemljama Zapadnog Balkana i EU institucijama, ponudit ću set konkretnih preporuka koje će omogućiti uklanjanje blokada i konačno otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, već u Zagrebu. Također, cilj je davanje novog zamaha procesu proširenja u ovom mandatu EU institucija“, istaknuo je u srijedu  Picula.

 „Učinivši pogrešku, francuski predsjednik Emmanuel Macron je blokiranjem otvaranja pregovora za Sjevernu Makedoniju i Albaniju uspio nešto što nije planirao – vratio je pitanje proširenja u fokus rasprave na europskoj razini. Najbolje se to vidjelo u današnjem govoru nove predsjednice Von der Leyen koja je u svom obraćanju jasno poručila da vrata EU-a ostaju otvorena i tu temu istaknula odmah na početku svog govora“, poručio je Picula.

 Predsjednica Europske komisije Ursula Von der Leyen danas je poručila kako zemlje Zapadnog Balkana s EU-om dijele zajedničku povijest, kulturu, ali i zajedničku sudbinu te da vrata EU-a za njihovo članstvo ostaju otvorena. Von der Leyen je ovo pitanje istaknula na početku svog obraćanja, čak prije pitanja transatlantskih odnosa, „green new deala“, rodne jednakosti i digitalizacije. To je ohrabrujuća jporuka zemljama Zapadnog Balkana i poticaj da nastave sa započetim reformama jer imaju podršku Bruxellesa, odnosno Europskog parlamenta i Europske komisije, napominje se u priopćenju.

Europski parlament potvrdio Komisiju Ursule von der Leyen

Europski parlament (EP) potvrdio je u srijedu novu Europsku komisiju pod vodstvom njemačke demokršćanke Ursule von der Leyen nakon što je šefica tog izvršnog europskog tijela predstavila kolegij povjerenika i program.

Europski parlament je sa 461 glas "za", 157 "protiv" i 89  suzdržanih pri čemu glasovalo ukupno 707 parlamentaraca, dao zeleno svijetlo novoj Komisiji koja petogodišnji mandat počinje 1.  prosinca, na desetu godišnjicu Lisabonskog ugovora, i trajat će do 31. listopada 2024.

Nova Komisija ima osam potpredsjednika, među kojima je troje izvršnih potpredsjednika. Jedna od potpredsjednica je i Hrvatica Dubravka Šuica, koja je zadužena za demografiju i demokraciju.

Ranije u srijedu, nova šefica Komisije predstavila je eurozastupnicima svoj kolegij povjerenika i program koji će, kako je istaknula, dotaknuti svaki segment društva i gospodarstva u idućih pet godina i postaviti Europu kao na globalnoj pozornici kao ključnu silu u rješavanju izazova u svijetu.

"Europa bi trebala postati predvodnica u rješavanju svjetskih problema, od tranzicije na nultu emisiju stakleničkih plinova do sile u digitalizaciji i gospodarstvu koje uspostavlja ravnotežu između tržišta i društva", poručila je von der Leyen u EP-u.

Stavivši u svom govoru poseban naglasak na klimu najavila je da bi Europa mogla postati prvi kontinent 2050. koji će biti ugljično neutralan, poručivši da novi zelen plan ima za cilj ne samo smanjiti emisiju štetnih plinova već i omogućiti stvaranje novih radnih mjesta.

"Ali će Europa biti i sila digitalizacije, biti će gospodarstvo koje postiže ravnotežu između tržišta i društva, ona će voditi u rješavanju svjetskih problema", izjavila je von der Leyen.

Nije zaboravila niti hrvatsko susjedstvo ističući da "prijateljima na zapadnom Balkanu moramo pokazati da imamo isti kontinent, istu povijest i kulturu, a dijelit ćemo i istu sudbinu" te da vrata jugoistoku Europe ostaju otvorena.

Pozvala je Parlament, Vijeće i Komisiju da prionu poslu "kako bismo za 30 godina mogli reći: živjela Europa".

Uoči glasovanja u EP-u, zemlje članice Europske unije su u Bruxellesu potvrdile popis od 27 članova nove Europske komisije, na kojem nema britanskog povjerenika, čime su bile su stvorene pretpostavke da Europski parlament može danas glasovati o novom timu EK-a  na čelu s Ursulom von der Leyen.

Po Lisabonskom ugovoru svaka članica EU-a ima svoga povjerenika u Komisiji, a Velika Britanija, kojoj je produljen ostanak u EU-u do kraja siječnja sljedeće godine, odbila je poslati kandidata za povjerenika, iako, dok je god članica ima sva prava i obveze koje proizlaze iz članstva.

Komisija je, da bi izbjegla bilo kakve pravne poteškoće, pokrenula postupak protiv Velike Britanije zbog kršenja prava EU-a.

Europski parlament je inače potvrdio von der Leyen na čelno mjesto Komisije još sredinom srpnja, no njezino imenovanje nije išlo glatko te su zastupnici komentirali da se kompromisna kandidatkinja Europskog vijeća provukla kroz iglene uši.

Za Ursulu von der Leyen kao šeficu Komisije na tajnom glasovanju potporu je tada dalo 383 zastupnika, samo devet više od potrebne apsolutne većine, 327 je bilo protiv, a 22 suzdržano.

Europski su čelnici, početkom srpnja predložili von der Leyen za predsjednicu Komisije na dugotrajnim pregovorima u Europskom vijeću nakon što je propao koncept 'spitzenkandidata', odnosno nakon što su za čelno mjesto Komisije odbijeni kandidati europskih pučana Manfred Weber, socijaldemokrata Frans Timmermans i liberala Margrethe Vestager.

Neposredno nakon njezinog imenovanja mnogi europarlamentarci nisu krili razočaranje konačnim ishodom summita Europskog vijeća na kojem se, kako su isticali, urušio postupak koji je trebao demokratizirati izborne procese u Europskoj uniji.

Europska pučka stranka, unatoč sličnim zamjerkama, je podržala von der Leyen kao prvu ženu na dužnosti predsjednice Europske komisije smatrajući da je vrlo važno da Europska unija funkcionira i da se ne nalazi u blokadi te da se poštuje relativna pobjeda EPP-a na europskim izborima iz svibnja.

Iako je među socijalistima postojalo izrazito nezadovoljstvo dali su joj potrebne glasove te je nakon toga socijalist David Sassoli postao predsjednik Europskog parlamenta.

Nakon toga, od kraja rujna do sredine studenog parlamentarni odbori održavali su saslušanja sa svakim kandidatom za povjerenika i procjenjivali njihovu prikladnost za predložene pozicije.

Ursula von der Leyen je do dolaska na čelo Komisije obnašala nekoliko ministarskih funkcija te je od 2005. do 2009. bila njemačka ministrica obitelji, od 2009. do 2013. ministrica rada, dok je 2013. postala ministrica obrane.