''Trenutno ustavno, institucionalno i političko stanje u potpunosti neprihvatljivo je za Hrvate u BiH'', navodi se, između ostalog, u Deklaraciji koju bi trebao usvojiti Hrvatski narodni sabor u subotu, 26. siječnja, na svojem osmom zasjedanju.

Deklaracijom će se utvrditi i javnosti predstaviti hrvatski stavovi i zahtjevi na kojima će inzistirati predstavnici u vlasti.

Konstitutivnost se ne smije ignorirati

Kako doznajemo, u Deklaraciji stoji kako ''nacionalni interesi i opće dobro moraju biti ispred i iznad osobnih i stranačkih interesa'' te da ''temeljni kriterij kod kadroviranja moraju, iznad svega, biti načela izvrsnosti i učinkovitosti''.

Kako doznajemo, u Deklaraciji koja će biti ponuđena na usvajanje, ističe se da je konstitutivnost ustavna kategorija i činjenica koja se ne može i ne smije politički ignorirati te se podsjeća na briselski sporazum prema kojem jedan narod neće drugome birati političke predstavnike.

U Deklaraciji se ističe kako je BiH domovina Hrvata i da se izabrani predstavnici Hrvata u tijelima vlasti BiH bez ikakve dvojbe opredjeljuju za -  neovisnu, cjelovitu, stabilnu i prosperitetnu BiH kao optimalan okvir za ostvarivanje hrvatskih nacionalnih interesa i ciljeva u BiH.

Negiranje Ustava i Daytona

stiče se težnja za ostvarivanje pune pravne i stvarne konstitutivnosti Hrvata u BiH i njihove jednakopravnosti s Bošnjacima i Srbima. Upozorava se i na negiranje Ustava i Daytona kao i politike koje relativiziraju i negiraju neovisnost i cjelovitost BiH.

U tekstu Deklaracije stoji kako je BiH ''neostvarena država u dubokoj ustavnoj, institucionalnoj i političkoj krizi'' te navodi kako se Hrvatima negira pravo legitimnog političkog predstavljanja, pravo da slobodno raspolažu rezultatima svoga rada nepravednim prelijevanjem financijskih sredstava koja stvaraju ljudi i poduzeća u većinskim hrvatskim općinama i županijama, pravo slobodno raspolagati društvenim, kulturnim i prirodnim resursima.

Navodi se kako je Hrvatima onemogućeno pravo na kulturnu, obrazovnu i medijsku autonomiju te da su izloženi medijskom nasilju te pravosudnoj represiji pogotovo kad je u pitanju Domovinski rat i HVO.

U tekstu se, doznajemo, navodi kako se odbacuje kvalifikacija haaškoga tužiteljstva o udruženom zločinačkom pothvatu tre da se on neutemeljeno i neopravdano pripisuje Hrvatskoj Republici Herceg Bosni i HVO-u.

Odlazak Hrvata

U Deklaraciji će se istaknuti kako se radi o manipulaciji koja nije u funkciji pravde već projektiranih ratnih ciljeva onih koji su željeli politički eliminirati hrvatski narod iz BiH.

Dokument, o kojem će glasovati oko 600 hrvatskih dužnosnika, navodi kako su sve navedene obespravljenosti razlog iseljavanja Hrvata iz BiH što, kako se ističe ''dovodi do vrlo ozbiljnih demografskih problema u okviru hrvatskog nacionalnog korpusa''.

U Deklaraciji se zahtjeva legitimno političko predstavljanje i međusobna jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda na svim razinama u BiH i institucijama te osiguranje bez diskriminacije prava pripadnicima nacionalnih manjina i grupe ostalih da biraju i budu birani.

Predlaže se belgijski model uz zaključak kako su načela federalizma i konsocijacijske demokracije, koje je, kao dio europske pravne i političke stečevine, moguće napraviti briselsku nadogradnju Daytona.

Strateški cilj hrvatskog naroda u BiH je što brže članstvo BiH u EU i NATO, navodi se u Deklaraciji.