''U odnosu na rujan i listopad 2018. kada je na granici Bosne i Hercegovine evidentiran najveći pritisak migranata, u studenom i prosincu 2018., prije svega zbog hladnoće i loših vremenskih uvjeta, situacija na istoku i sjeveroistoku BiH bila je manje složena'', rekao je u intervjuu za Anadolu Ahency (AA) Zoran Galić, direktor Granične policije Bosne i Hercegovine.

"Tako su policijski službenici u rujnu spriječili ilegalan prelazak 2.699, listopadu 1.919, studenom 971, te u prvih 25 dana prosinca 323 migranta. Složeniju situaciju na granici očekujemo dolaskom toplijih dana", poručio je Galić.

Direktor Granične policije BiH naveo je da je činjenica da je bio evidentiran porast državljana Irana koji su koristili bezvizni režim njihove zemlje sa Republikom Srbijom i pokušavali ilegalno preći bh. granicu da bi se domogli zemalja EU.

"No, njegovim ukidanjem smanjen je broj i postotak Iranaca među migrantima", naglasio je Galić.

Migranti uglavnom ekonomski

Od 1. siječnja do 25. prosinca 2018. u BiH je, prema podacima Granične policije BiH, evidentiran ulazak 23.750 migranata.

U istom razdoblju, navodi Galić, pripadnici Granične policije BiH u suradnji s policijskim službenicima Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, Državne agencije za istragu i zaštitu i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske spriječili su 15.031 ilegalnih prelazaka državljana zemalja visokog migracijskog rizika.

"Najveći pritisak migranata je na istočnom i sjeveroistočnom dijelu granice i to područja općina Zvornik, Višegrad, Čajniče i Bijeljina, te u 2018. godine manjeg intenziteta i područje istočne Hercegovine. Na istok i sjeveroistok BiH preraspoređen je određen broj službenika i specijalistička oprema drugih organizacijskih postrojbi koji rade poslove nadzora granice. Uz mjeru odvraćanja ilegalnih migranata pripadnici GPBiH kontinuirano realiziraju ophodnje, nadzor i osmatranje, prikupljaju obavještajno-sigurnosne podatke, postavljaju zasjede i kontrolne punktove i realiziraju mješovite ophodnje uz zajedničku državnu granicu BiH sa susjednim zemljama", ističe Galić.

Kada je riječ o strukturi migranata, ističe da se može reći da je najveći postotak ekonomskih migranata, punoljetnih, radno sposobnih muškaraca.

"U manjem postotku su ranjive kategorije: žene i djeca. Riječ je o osobama iz Sjeverne Afrike, Azije i Bliskog istoka te u manjem broju s područja Kosova. Ilegalno pokušavaju prijeći granicu najčešće pješke između dva granična prijelaza, odnosno u graničnom pojasu. Službenici Granične policije BiH nerijetko sudjeluju u akcijama spašavanja migranata od utapanja u rijekama. Dužan sam im zahvaliti na tome da su sukladno uvjetima u kojima rade pružili maksimum i pružaju ga i u ovom trenutku, kao i kolegama iz drugih policijskih tijela", navodi Galić.

Kriminalne skupine krijumčarile migrante

Ističe da pripadnici GPBiH prikupljaju podatke o organiziranim kriminalnim skupinama koje koriste nesreću migranata i stječu protupravnu imovinsku korist za njihov prijevoz i krijumčarenje.

"Kao rezultat navedene aktivnosti GPBiH je u travnju 2018. uspješno realizirala akcije: "Taurus“ i "OX“ . Identificirano je više od trideset osoba u dvije organizirane kriminalne skupine koje su sudjelovale u nezakonitim aktivnostima s ciljem krijumčarenja migranata iz BiH u Republiku Hrvatsku. Polovicom listopada 2018. realizirane su završne aktivnosti OA "Centar“.

Specifičnost jedne u nizu akcija GPBiH, je u činjenici da su kao krijumčari ljudi prvi put identificirani, a potom i lišeni slobode ilegalni migranti. Zbog postojanja osnova sumnje da su počinili kazneno djelo 'organiziranje grupe ili udruženja za izvršenje kaznenog djela krijumčarenje migranata' u vezi s kaznenim djelom 'krijumčarenje osoba' lišena su slobode dvojica državljana Pakistana, državljanin Irana i državljanin BiH", navodi Galić.    

Podsjetio je da je Granica BiH najvećim dijelom kopnena i da su na njoj identificirana mjesta pogodna za nezakonite prelaske državne granice.

"GPBiH je sudjelovala u aktivnostima identificiranja i zaprečavanja mjesta pogodnih za ilegalne prelaske državne granice, što predstavlja jednu u nizu metoda koje doprinose efikasnijem nadzoru državne granice. Projekt zaprečavanja lokacija pogodnih za ilegalni prelazak kopnene granice motornim vozilima između BiH i Republike Hrvatske koji je financirala Europska unija realiziran je 2008. godine kada su zapriječene sve identificirane lokacije.

Vlada Republike Hrvatske u 2014. godini donijela je Odluku o zaprečavanju 26 novih lokacija, a nakon toga i dopunu Odluke o zaprečavanju još 13 lokacija, što je i realizirano u prethodnom razdoblju", kaže Galić.

Makadamske ceste i staze zapriječeni

On navodi da je projektom "Zaprečavanje sporednih puteva pogodnih za ilegalni prelazak državne granice između BiH i Crne Gore" zapriječene sve identificirane lokacije na granici s Crnom Gorom.

"Nadležni organi BiH i Republike Srbije 2015. godine parafirali su 'Elaborat zaprečavanja putnih pravaca pogodnih za ilegalni prelazak državne granice između BiH i Srbije prijevoznim sredstvima'. Nadležni organi susjedne zemlje u 2017. godini zapriječili su četiri, dok je GPBiH zapriječila sedam lokacija predviđenih Elaboratom.

Uz navedeno, sukladno zaključku Vijeća ministara BiH formirana je radna grupa koju čine predstavnici GPBiH i Ministarstva obrane BiH, čiji je zadatak sačinjavanje detaljne analize i prikupljanje podataka u svrhu procjene potreba i mogućnosti za eventualno dodatno zaprečavanje mjesta pogodnih za ilegalan prelazak državne granice na granici BiH, Srbije i Crne Gore", navodi Galić.

Predmetnu analizu, ističe direktor Granične policije BiH, potrebno je sačiniti i kako bi procijenilo da li fizičko zaprečavanje dodatnih lokacija može imati učinka na smanjenje ilegalnih prelazaka migranata na teritorij BiH.

"Makadamski putevi i staze koje su bile pogodne za ilegalne prelaske državne granice zapriječeni su postavljanjem metalnih rampi, betonskim blokovima, te nasipanjem kamena i betona. Angažiranjem mobilnih i zajedničkih ophodnji u nadzoru državne granice i sektorskim radom svakodnevno se vrši obilazak i uvid u stanje postavljenih zapreka na terenu. Prema sigurnosnim procjenama, za nadzor se koriste i suvremeni mobilni uređaji za nadzor državne granice, kao i senzorska oprema koja se postavlja na prilazne ceste i staze na mjestima mogućeg ilegalnog prelaska državne granice", poručuje Galić.

Naveo je i da se zajedničke ophodnje realiziraju na osnovu potpisanih protokola između Ministarstva sigurnosti BiH i ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Republike Srbije i Crne Gore.

"Protokoli o provođenju zajedničkih ophodnji provode se na zadovoljavajućoj razini i svake godine im se povećava broj. Pored preventivnih mjera, jačanja međusobnog povjerenja i suradnje, adekvatnijeg korištenja ljudskih resursa, realiziranje zajedničkih ophodnji doprinijelo je i konkretnim rezultatima na suzbijanju ilegalnih migracija i drugih nezakonitih radnji", rekao je Galić. 

Broj oduzetih krivotvorenih dokumenata povećan za 250 posto

Direktor Granične policije BiH navodi da BiH i Republika Hrvatska od 2014. godine imaju Sporazum o pograničnom prometu kojim je u potpunosti uređen sustav pravila kojima se uređuje pogranični promet u pograničnom području između dvije zemlje.

"Jasno je da uvjeti pograničnog režima predstavljaju izuzeće od općih pravila koja uređuju graničnu kontrolu osoba koje prelaze vanjsku granicu država članica Europske unije, ali s našeg aspekta bitno je da Schengenski kodeks o granicama ne dovodi u pitanje bilateralne sporazume o pograničnom prometu", kaže Galić.

Čelnik Granične policije BiH ističe da su od 1. siječnja do 30. rujna 2018. pripadnici GPBiH privremeno oduzeli 234 dokumenta, od čega 163 na ulazu, 64 na izlazu iz BiH i sedam dokumenata u graničnom pojasu, za koje postoji sumnja da su krivotvoreni, što je povećanje za 251 posto u odnosu na isto razdoblje 2017. godine.

"Ovoj problematici posvećuje se velika pažnja, prije svega u planiranju i opremanju graničnih prijelaza specijalističkom opremom i pomagalima za otkrivanje krivotvorenih dokumenata. Paralelno policijski službenici kontinuirano pohađaju obuke iz ove oblasti da bi usavršili znanja o korištenju sofisticirane opreme. Migranti mijenjaju modalitete za ilegalan ulazak u BiH pa su tako zabilježeni slučajevi u zračnom prometu kada su čitave obitelji posjedovale krivotvorene dokumente neke od zemalja EU i pomoću njih željele iskoristiti BIH kao tranzitno područje.

U drugoj polovici 2018. godine povećan je broj državljana visokog migracijskog rizika koji su najčešće na ilegalan način ušli u BIH, a za izlazak ka Republici Hrvatskoj pokušavaju koristiti krivotvorene osobne iskaznice zemalja EU ili uz putne isprave koriste krivotvorene dozvole boravka. Upravo u ovakvim slučajevima znanje i iskustvo policijskih službenika u profiliranju i otkrivanju krivotvorenih dokumenta dolazi do izražaja", navodi Galić.

Još prije stanja s migrantima nedostajalo oko 500 policijskih službenika

Ističe da se nakon više od godinu pojačanih mjera gotovo iscrpljenih ljudskih i materijalno - tehničkih resursa, Granična policija BiH suočava s pritiskom migranata na istoku i sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, s tim da su najugroženija područja Zvornika, Višegrada, Čajniča, Bijeljine, a istovremeno na izlazu iz BiH na području Krajine s nedostatkom od 442 policijskih službenika.

"I prije situacije s migrantima GPBiH suočavala se s problemom nedostatka od najmanje 500 policijskih službenika. Pri tome moram istaknuti da je nedostatak policijskih službenika u redovima Granične policije BiH problem koji je nastao prije mog dolaska na čelo GPBiH i on se nije mogao riješiti prethodnih pet godina.

U nekoliko navrata smo od nadležnih organa tražili podršku u vidu popunjavanja svih slobodnih radnih mjesta policijskih službenika GPBiH koji obavljaju poslove graničnih provjera i nadzora, izvanrednim prijemom i školovanjem dodatnog broja kadeta, ili da se zbog žurnosti, jedan broj radnih mjesta popuni privremenim eksternim premještajem policijskih službenika iz drugih policijskih agencija.

Sukladno odlukama Vijeća ministara BiH primali smo nove službenike, ali nedostatak nismo mogli nadomjestiti, jer istovremeno gotovo isti broj službenika ode u mirovinu. Dodao bih još i to da policijskog službenika ne možete dobiti preko noći, on mora proći proces selekcije i obuke nakon koje može raditi na granici", navodi Galić.

Naglašava da je kao ispomoć organizacijskim postrojbama GPBiH na granici sa Srbijom i Crnom Gorom izvanredno angažirano 102 službenika Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske koji u suradnji s pripadnicima GPBiH u graničnom pojasu odvraćaju migrante u njihovim pokušajima da ilegalno pređu granicu.

"Uz navedeno među prioritetima bih istaknuo dodatno materijalno - tehničko opremanje GPBiH opremom za graničnu kontrolu, prije svega za nadzor državne granice koja će povećati efikasnost angažiranja ljudi na terenu, kao što je oprema za osmatranje u dnevnim i noćnim uvjetima, različite vrste senzorskih i radarskih sustavima za otkrivanje ilegalnih prelazaka, dronovi za nadzor granice, posebna vozila za osmatranje i nadzor... GPBiH raspolaže solidnom opremom, ali se ona mora neprestano obnavljati", poručio je direktor Granične policije BiH.