Znatno veća odgovornost za tužitelje

Cilj reforme pravosuđa jest da tužitelji i dalje budu neovisni, ali da imaju znatno veću odgovornost te mogućnost za efikasniji rad, s obzirom na to da bi glavni tužitelji sami imenovali svoje suradnike u tužiteljstvu, na prijedlog Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV).

Ovo je kazala članica Predsjedništva Socijaldemokratske partije (SDP) BiH Lidija Korać pojašnjavajući međustranački dogovor SDP-a BiH i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) postignut ove sedmice.

Reformu procedure izbora tužitelja u BiH potrebno je uraditi radi usklađivanja tog sustava sa sustavima koji postoje u najrazvijenim europskim državama, ali i zbog efikasnije borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala.

Korać naglašava da dosadašnja reforma pravosuđa u BiH nije dala očekivane rezultate u smislu efikasnijeg procesuiranja i obračuna s kriminalom, a poznata je činjenica da su za tužitelje imenovane osobe koje ne ispunjavaju minimalne uvjete za obavljanje tako odgovorne funkcije.

"Takvo stanje mora se mijenjati da bi otpočela odlučnija borba s kriminalcima. Dogovor predviđa da glavne tužitelje na svim razinama vlasti, uključujući i Brčko Distrikt, imenuju nadležni parlamenti na prijedlog Vijeća ministara BiH, odnosno nadležne vlade s liste uspješnih kandidata koje je utvrdilo VSTV", kaže Korać.

Sporazum, također uključuje mehanizam deblokade u postupku imenovanja, imajući u vidu složeni način odlučivanja, prije svega unutar Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. To znači da ukoliko zakonodavno tijelo ne izvrši imenovanje glavnih tužitelja u roku od tri mjeseca, glavne tužitelje će imenovati VSTV.

Zamjenike glavnih tužitelja, prema predloženom rješenju, imenovao bi glavni tužitelj s liste uspješnih kandidata koju je utvrdilo VSTV dok bi tužitelje na svim razinama vlasti, prema predloženom rješenju, imenovao glavni tužitelj na prijedlog VSTV-a.

Imenovanja tužitelja se zadržava na način da VSTV utvrđuje uvjete za obavljanje tužiteljske funkcije, provodi cjelokupnu proceduru kako natječaja, tako i postupka utvrđivanja liste uspješnih kandidata za tu funkciju, a temeljem procedure koju utvrđuje VSTV.

Podsjetila je da ni EU, ni Parlamentarna skupština Vijeća Europe, kao ni UN ne nameću državama koji model treba da primijene kod izbora tužitelja već da se preporuke međunarodnih tijela odnose na neovisnost i profesionalnost u pravosuđu te da pri izboru tužitelja nema nacionalne, političke ili spolne diskriminacije, a sve te preporuke ispunjava ovaj dogovor.

Navela je za primjer nekoliko zemalja kazavši da Italija ima Visoko tužiteljsko vijeće u čijoj isključivoj nadležnosti je izbor tužitelja, a to tijelo je mješovitog karaktera i čine ga predsjednik Republike koji predsjedava radom Vijeća, predsjednik Vrhovnog suda i glavni republički tužitelj, tužitelji i parlamentarci.

"U Španjolskoj je pitanje izbora glavnog tužitelja koncipirano kao ustavno rješenje i to na način da glavnog tužitelja imenuje kralj Španjolske, a na prijedlog vlade. U Engleskoj glavnog tužitelja imenuje vlada. U Kraljevini Norveškoj glavnog tužitelja i niže tužitelje imenuje Vijeće koje čini kralj i vlada itd.", pojašnjava Korać.

Govoreći o izmjenama preciziranim dogovorom koje se odnose na Izborni zakon BiH, Korać pojašnjava da će Glavni centar za brojanje ili organizacijska jednica Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) i dalje brojati glasačke listiće putem pošte, u odsustvu i nepotvrđene glasačke listiće.

"SIP će biti državno tijelo koje odgovara za cjelokupni integritet izbornog procesa. I sada glasačke listiće broje birački odbori koji su obavezni da rezultate izbora s biračkog mjesta dostave općinskoj izbornoj komisiji, a OIP utvrđuje zbirne rezultate glasanja s biračkih mjesta na području općine. Postojeća zakonska rješenja se neće mijenjati", ističe Korać.

Osnovna izmjena izbornog zakonodavstva koja je predviđena dogovorom SDP-a i SNSD-a odnosi se na zatvorene liste. Korać smatra da postoje argumenti i za otvorene i za zatvorene liste, ali iskustvo otvorenih listi u izbornom zakonodavstvu BiH pokazalo je da se taj institut zloupotrebljava i da predstavlja zakonski okvir za izborni inženjering, kupovinu glasova i izbornu prevaru.

"Takav sustav ne odražava stvarno izraženu volju birača, što dovodi u pitanje slobodne, fer i demokratske izbore. Sustavom zatvorenih listi osigurava se veća zastupljenost žena u zakonodavnim tijelima, a isto tako i nacionalna zastupljenost što je nama u SDP-u posebno važno", naglašava Korać.

Ostale izmjene izbornog zakona odnose se na poboljšanje tehničke provedbe izbora i predstavljaju rješenja koja su usuglasile sve parlamentarne stranke još ranije kroz rad u interresornoj radnoj skupini, koju su sačinjavali predstavnici parlamentarnih stranaka, Vijeća ministara BiH i Središnjeg izbornog povjerenstva.

Korać je na kraju kazala da je zaprepaštena rezolutnim neprihvatanjem sporazuma o programskoj suradnji koji su postigli SDPBiH i SNSD i žarom i energijom kojom se želi degradirati sporazum, dok ovaj dokument svjedoči o želji dviju vodećih političkih stranaka da se pokrenu stvari s mrtve točke i konačno nađu rješenja za BiH.

Naglasila je da ovaj sporazum niti u jednom segmentu ne narušava ustavnu poziciju BiH, ne narušava integritet i suverenitet BiH, nego nudi rješenja za realizaciju Mape puta iz Bruxellesa, ubrzanje ekonomskog razvoja kroz jedinstveni ekonomski prostor i stvaranje zakonskog okvira za efikasniju i racionalniju javnu upravu, zaključuje članica Predsjedništva SDP-a BiH Lidija Korać.

Međustranački dogovor SDP-a i SNSD koji su novinarima nakon višesatnog sastanka prezentirali predsjednici stranaka Zlatko Lagumdžija i Milorad Dodik izazvao je brojne polemike u javnosti najviše zbog pitanja neovisnosti pravosuđa i zatvorenih listi na izborima u BiH.