Zloupotreba javnog novca, porezna utaja, kršenje financijskih propisa - naša stvarnost

Još jedan izvještaj o finiširanju političkih stranaka pokazuje da mali broj subjekata u potpunosti poštuje zakonske propise iz ove oblasti. Revizija njihovog poslovanja za 2019. godinu, pokazuje da je to svega 12 posto registriranih političkih subjekata. S druge strane velika je gužva među onima koji su značajno prekršili zakonske propise. Izvještaj Središnjeg izbornog povjerenstva o reviziji, nedavno je prihvatilo Povjerenstvo za financije i proračun državnog parlamenta.

Zloupotrebe javnog novca, sumnje u poreznu utaju, kršenje financijskih propisa, pripisuju se strankama kod kojih je revizijom utvrđeno značajno kršenje odredaba Zakona o financiranju političkih stranaka. Od 119 političkih subjekata koji su poslali financijske izvještaje za 2019. godinu, svega 14 je u potpunosti ispoštovalo propise. 54 stranke počinile su manje prekršaje, dok je 51 stranka značajno odstupila od zakona. 36 političkih stranaka nije poslalo izvještaje čime su se stekli uvjeti za zabranu učešća na izborima, a za dio i brisanje iz registra zbog neaktivnosti, prenosi BHRT.

Prema izvještajima političkih stranaka stiče se utisak da su stranke zapravo proračunski korisnici. Više od 80% sredstava, kako su prikazali, dolazi iz proračuna sa različitih razina, a tek 15% od članarina i priloga fizičkih i pravnih osoba. No, da li je to baš tako?

Čak i u godini izbora 2020., kada je omjer novca iz proračuna u odnosu na članarine i priloge bio nešto povoljniji to je bilo daleko od realnog stanja. Monitoringom samo dva oblika političkog oglašavanja 15 najznačajnijih političkih subjekata to je utvrdio Transparency International. Evidentirali su odstupanje od gotovo dva miliona maraka.

Srđan Traljić iz Transparency International objašnjava: ''Ono što je ključno ne prikazuju donacije privatnih kompanija, jer je privatnim kompanijama koje su u poslu sa državom zabranjeno da financiraju stranke. To se očigledno radi na neke druge načine da stranke novcem poreskih obveznika prebijaju račune sa svojim stvarnim financijerima''.

U 2020. godini političke stranke su iz budžeta svih nivoa primile 15,5 milijuna maraka. Percepcija građana o koristi koju su im politički subjekti donijeli zauzvrat je poražavajuća. CIK je bez kapaciteta za efikasniju kontrolu, istražni organi ne rade proaktivno, a Zakon o finiširanju političkih partija je nedorečen. Upućeni vjeruju da nema izgleda da bude izmijenjen u trenutnim političkim okolnostima iako je možda važniji od izbornog zakona.